Kisindžer: Tri moguća ishoda u Ukrajini

Kisindžer: Tri moguća ishoda u Ukrajini

Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer, koji je nedavno napunio 99 godina, podelio je svoja razmišljanja o tome kako bi se sukob između Rusije i Ukrajine mogao okončati.

„Postoje tri moguća ishoda ovog rata – sva tri su još uvek donekle otvorena“, rekao je Kisindžer u intervjuu za časopis The Spectator.

Prvi scenario bi bio „ako Rusija ostane tamo gde je sada, osvojila bi 20 odsto Ukrajine i veći deo Donbasa, industrijsku i poljoprivrednu glavnu oblast i pojas zemlje duž Crnog mora“.

Ako se to dogodi, to bi bila „pobeda“ Moskve koja će takođe pokazati da „uloga NATO-a neće biti toliko odlučujuća kao što se ranije mislilo“, istakao je veteran političar.

Drugi mogući ishod je pokušaj da se Rusija istera sa teritorije koju je stekla pre ovog rata, uključujući Krim, a onda će se postaviti pitanje rata sa samom Rusijom ako se rat nastavi“, upozorio je Kisindžer.

„Treći ishod… je ako slobodni narod može da spreči Rusiju da ostvari bilo kakva vojna osvajanja i ako se borbena linija vrati na poziciju na kojoj je počeo rat, onda će sadašnja agresija biti vidljivo poražena“, rekao je on.

Time bi Ukrajina bila ponovo izgrađena na način na koji je bila pre početka ruske vojne operacije 24. februara i prenaoružana od strane NATO-a, „ako ne [učini] deo nje“, sugerisao je bivši državni sekretar.

„Preostala pitanja mogu biti prepuštena pregovorima. To bi bila situacija koja je zaleđena na neko vreme“, ali će se vremenom prevazići ćorsokak, uveravao je on.

Prema Kisindžeru, ovaj „treći ishod“ je isti koji je skicirao tokom svog video obraćanja Svetskom ekonomskom forumu (VEF) u Davosu u maju.

U govoru koji je dospeo na međunarodne naslove, on je insistirao da „pregovori o miru [u Ukrajini] moraju da počnu u naredna dva meseca“, inače bi se sukob mogao pretvoriti iz „rata za slobodu Ukrajine, koji je vođen sa velikim koheziju NATO-a“, u „rat protiv same Rusije“.

Idealan ishod tih razgovora bio bi „povratak na status kvo ante“, rekao je on.

Predlog je razbesneo mnoge u Ukrajini, a predsednik Volodimir Zelenski je rekao da Kisindžer „izlazi iz duboke prošlosti i kaže da deo Ukrajine treba dati Rusiji“ kako bi umirio Moskvu. On je sugerisao da je bivši državni sekretar zaboravio da je 2022. i da je mislio da razgovara sa publikom u Minhenu 1938. godine.

Ovo poslednje se odnosilo na Minhenski sporazum, prema kojem su Velika Britanija, Francuska i Italija pristale da ustupe deo Čehoslovačke nacističkoj Nemačkoj u uzaludnom pokušaju da izbegnu veliki sukob na kontinentu. Drugi svetski rat je počeo sledeće godine.

Kisendžerovo ime se takođe pojavilo na zloglasnoj veb stranici Mirotvorets („Mirotvorac“), na kojoj se nalazi baza podataka koja se može javno pretraživati za koje njeni autori veruju da su neprijatelji Ukrajine. On je označen kao „saučesnik u zločinima ruskih vlasti nad Ukrajinom i njenim građanima“.

Političar veteran rekao je za The Spectator da je „svrha izjave u Davosu bila da se ukaže na to da se pitanje ratnih ciljeva mora suočiti pre nego što ga zamah rata učini politički neupravljivim“.

Što se tiče kritike Zelenskog, „u svojim najnovijim izjavama on je u suštini prihvatio ono što sam izneo u Davosu“, insistira Kisindžer.