Klimatske promene glavni krivac za vruću južnoameričku zimu

Klimatske promene glavni krivac za vruću južnoameričku zimu

Talas neobično ekstremne vrućine na kraju zime u Južnoj Americi je bio 100 puta verovatniji zbog klimatskih promena, prema studiji objavljenoj u utorak.

„Dok su mnogi ljudi ukazivali na El Ninjo da bi objasnili toplotni talas u Južnoj Americi, ova analiza je pokazala da su klimatske promene glavni pokretač vrućine“, rekao je Linkoln Muniz Alves, istraživač sa Brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja koji je učestvovao u studiji grupe World Weather Attribution (WWA).

Od Buenos Ajresa do Čilea i delova Brazila, ljudi su se našli u majicama na vrhuncu zime na južnoj hemisferi u avgustu i septembru, sa temperaturama iznad 25 stepeni Celzijusa a u nekima dostizale i 37 stepeni Celzijusa, obarajući rekorde.

Studija WWA je otkrila da iako je prirodni fenomen zagrevanja El Nino imao izvestan uticaj, klimatske promene su bile glavni krivac, što je dovelo do povećanja temperature između 1,4 i 4,3 stepena.

Tim od 12 stručnjaka proučavao je vezu između ekstremnog vremena i klimatskih promena tokom 10 najtoplijih zimskih dana u regionu koji obuhvata Paragvaj, centralni Brazil i regione Bolivije i Argentine.

„Naučnici su otkrili da ove epizode ​​ekstremne vrućine u Južnoj Americi van letnjih meseci ne bi bile izuzetno verovatne bez klimatskih promena izazvanih ljudskim faktorom“, navodi se u saopštenju o studiji.

„Epizode ​​toplote poput ovih postaće još češće i ekstremnije ako se emisije gasova staklene bašte ne smanje brzo na neto nulu.

U Sao Paulu, najvećem gradu u Latinskoj Americi, četiri smrti su pripisana toplotnom talasu.

„Vrolina ubija, posebno u proleće, pre nego što se ljudi aklimatizuju na nju“, rekla je Džuli Arigi, direktorka Klimatskog centra Crvenog krsta Crvenog polumeseca.

„Temperature iznad 40 stepeni Celzijusa u rano proleće su neverovatno ekstremne i iako smo svesni samo četiri smrtna slučaja od toplote, verovatno je pravi broj mnogo veći.

Toplotni talas došao je tokom zime i ranog proleća obeleženog ekstremnim vremenskim pojavama, od bujičnih kiša u Čileu, do ciklona u južnom Brazilu i suše koja je gurnula snabdevanje Urugvaja pitkom vodom na ivicu.

Vrućina je takođe dovela do povećanja šumskih požara u Amazoniji.

Neuobičajeno toplo vreme nije bilo ograničeno na Južnu Ameriku, a prošli mesec je klimatski monitor Evropske unije nazvao najtoplijim septembarom u istoriji.

Fenomen El Ninjo – koji zagreva vode u južnom Pacifiku i podstiče toplije vreme posle – verovatno će doprineti da 2023. postane najtoplija zabeležena godina u naredna tri meseca.