Države tuže Bajdena zbog „dosluha“ sa tehnološkim kompanijama

Države tuže Bajdena zbog „dosluha“ sa tehnološkim kompanijama

Državni tužioci dve američke države Misurija i Luizijane, koje predvode republikanci, podneli su tužbu protiv Bajdenove administracije, izvestio je u četvrtak Foks njuz. Države optužuju visoke zvaničnike, uključujući predsednika Džoa Bajdena, da su „pritiskali i u dosluhu“ sa kompanijama društvenih medija da cenzurišu i prikriju informacije o brojnim važnim pričama u poslednje dve godine.

Među zvaničnicima koji su imenovani kao optuženi su sekretar za štampu Bele kuće Džen Psaki i predsednikov glavni medicinski savetnik dr Entoni Fauči. Oni, i drugi, optuženi su da vrše neprimeren pritisak ili rade zajedno sa nizom velikih tehnoloških kompanija kao što su Meta, Tviter i Jutjub da bi prikrili informacije u vezi sa kontroverzom o laptopu Hantera Bajdena, poreklu Covid-19 i zabrinutosti u vezi sa sigurnošću glasanja putem pošte tokom pandemije.

Državni tužilac Misurija Erik Šmit i državni tužilac Luizijane Džef Landri tvrde da je Bajdenova administracija to radila „pod maskom borbe protiv dezinformacija“.

Tužba, podneta u četvrtak američkom Okružnom sudu za zapadni okrug Luizijane, opisuje navodne napore administracije da zataška određene informacije kao „jedan od njenih najvećih napada od strane zvaničnika savezne vlade u istoriji nacije“ na ustavno pravo Amerikanaca da sloboda govora.

U podnesku se dalje tvrdi da su „Godinama pretili platformama društvenih medija i nagovarali ih da cenzurišu stavove i govornike koje levica ne favorizuje, visoki vladini zvaničnici u izvršnoj vlasti prešli su u fazu otvorenog dosluha sa kompanijama društvenih medija da bi suzbili neprilagođeni govornici, gledišta i sadržaj na platformama društvenih medija pod orvelovskom maskom zaustavljanja takozvanih „dezinformacija“, „misinformacija“ i „malinformacija“.“

U ekskluzivnoj izjavi za Fok Nevs Digital, državni tužilac Misurija Erik Šmit objasnio je odluku da podnese tužbu rekavši da „neće stajati skrštenih ruku dok Bajdenova administracija pokušava da pogazi prava Misurija i Amerikanaca iz Prvog amandmana“.

Njegov kolega iz države Luizijane, Džef Landri, otišao je toliko daleko da je Big Tech okarakterisao kao „produžetak Bajdenove Velike vlade“, koja je zauzeta „zatiranjem istine i demonizacijom onih koji misle drugačije“. Landri je uporedio Džoa Bajdena sa Josifom Staljinom zbog predsednikove politike koja navodno ima za cilj „cenzurisanje slobode govora i propagandu masa“. Državni tužilac je rekao da se tužbom nastoji „osigurati vladavina prava i sprečiti vladu da neustavno zabranjuje, hladi i guši govor“.

Među slučajevima navedenim u podnesku je odluka Tvitera da onemogući deljenje priče Njujork posta iz 2020. koja se vrti oko sadržaja laptopa Hantera Bajdena koji je vraćen u radionici u Delaveru. Vašington post i Njujork tajms su kasnije utvrdili da je izveštaj tačan, istakla su dva državna tužioca.

U drugom slučaju, Fejsbuk je navodno cenzurisao postove koji sugerišu da je Covid-19 možda slučajno procurio iz laboratorije u Vuhanu u Kini. Državni tužioci tvrde da je Entoni Fauči organizovao pokušaj da se „diskredituje“ narativ dok je „razmenjivao mejlove sa Markom Zakerbergom, generalnim direktorom Fejsbuka, u vezi sa kontrolom i širenjem informacija o Covid-19“. Kampanja je počela da se gasi tek nakon što je više medija počelo da izveštava o održivosti teorije, navodi se u tužbi.

Pored toga, prema podnesku, Jutjub je efektivno cenzurisao republikanskog senatora Renda Pola i guvernera Floride Rona DeSantisa jer su doveli u pitanje efikasnost nošenja platnenih maski tokom pandemije Covida.

Još jedan veliki slučaj u kojem su „platforme društvenih medija agresivno cenzurisale“ govor, kako navode Šmit i Landri, bio je početak predsedničke trke u novembru 2020. Državni tužioci tvrde da je zabrinutost Donalda Trampa u vezi sa bezbednošću glasanja putem pošte u to vreme ugušila Big Tech. Trampovi tvitovi su označeni, uz obaveštenje koje je korisnike upućivalo na činjenice vezane za tu praksu.

Kao dodatni dokaz da je Bajdenova administracija vršila neopravdani pritisak na platforme društvenih medija da suzbije slobodu govora, u dokumentu se pominje izjava generalnog hirurga Viveka Murthija iz juna 2021. godine, u kojoj je rekao „očekujemo više od naših tehnoloških kompanija… Tražimo da pažljivije prate dezinformacije.” Štaviše, najnovije lansiranje nove dezinformacione table DHS samo pokazuje da sadašnje političko rukovodstvo SAD namerava da pojača svoju „kampanju cenzure“, upozoravaju državni tužioci. Foks njuz, koji je izvještavao o podnošenju tužbe, zatražio je komentar od Mete, Tvitera, Jutjuba, kao i Bele kuće, ali očigledno niko od njih do sada nije odgovorio.