Plan Indonezije da milione hektara šuma pretvori u hranu i energiju je „ekološki nelogičan i destruktivan“ i rizikuje nepovratan gubitak životne sredine i biodiverziteta, upozorili su aktivisti u ponedeljak.
Indonežanska vlada želi da pretvori 20 miliona hektara (49 miliona hektara) šume u područja za proizvodnju hrane i energije i rezerve vode, rekao je nedavno ministar šumarstva Raja Juli Antoni u saopštenju.
Vlada je identifikovala 1,1 milion hektara zemljišta koje bi moglo da proizvede do 3,5 miliona tona pirinča godišnje, što je jednako ukupnom uvozu pirinča u Indoneziju 2023. godine, rekao je on, dodajući da vlada takođe planira da zasadi šećerne palme kao izvor bioetanola.
Predsjednik Prabovo Subianto, koji je preuzeo dužnost u oktobru, obećao je da će povećati samodovoljnost u hrani i energiji u zemlji, uključujući širenje biogoriva na smanjenje uvoza goriva.
Ali plan, koji će uticati na područje skoro dvostruko veće od glavnog ostrva Java u Indoneziji, protivreči se vladinim ciljevima bezbednosti hrane i energije, navodi se u saopštenju Koalicije ekoloških nevladinih organizacija za čistu tranziciju.
Predlog je izazvao zabrinutost da će više šumskih površina biti iskrčeno kako bi se otvorili putevi za plantaže uljanih palmi – najveće izvozne robe Indonezije i jednog od ključnih pokretača krčenja šuma na arhipelagu – rekli su aktivisti.
„Plan za otvaranje 20 miliona hektara zemlje značajno povećava rizik od ekspanzije palminog ulja“, rekao je izvršni direktor Savit Vatch-a Achmad Surambo.
Istraživanje nevladine organizacije za zaštitu životne sredine Satia Bumi pokazalo je da postojeće plantaže uljanih palmi već pokrivaju 17,77 miliona hektara širom arhipelaga.
Indonezijsko ministarstvo šumarstva i predsednički portparol nisu odmah odgovorili na zahtev AFP-a za komentar.
Ministar Raja je prošle nedelje odbacio zabrinutost zbog krčenja šuma, insistirajući na tome da predlog neće krčiti šumu, već „maksimizirati“ njenu funkciju kroz agrošumarske sisteme, izvestili su lokalni mediji.
Vlada Indonezije je takođe rekla da će ciljati na zemljište koje je već dato u koncesije, a ne na prašume.
Ali ekolozi upozoravaju da bi čak i masovna konverzija poljoprivrednog zemljišta za izvozne useve bila štetna.
„Umesto krčenja šuma, vlada bi trebalo da se fokusira na optimizaciju postojećeg poljoprivrednog zemljišta, poštovanje prava starosedelaca i sprovođenje istinske agrarne reforme“, saopštila je koalicija.