Bajden kaže da širenje NATO-a „nije pretnja“

Bajden kaže da širenje NATO-a „nije pretnja“

Američki predsednik je rekao da će uključivanje Finske i Švedske „učiniti NATO jačim“

Predsednik Džo Bajden je u četvrtak dao „snažnu podršku“ zahtevima Finske i Švedske za članstvo u NATO. On je insistirao na tome da nastavak širenja alijanse „ne predstavlja pretnju nijednoj naciji“, što Rusija osporava.

Govoreći zajedno sa finskim predsednikom Saulijem Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson u Beloj kući, Bajden je najavio da će podneti izveštaj Kongresu pozivajući zakonodavce da daju zeleno svetlo za uključivanje dve nordijske nacije u NATO savez. Švedska i Finska su u sredu zvanično zatražile prijem u vojni blok koji predvode SAD.

„Švedska i Finska su već među našim najbližim partnerima po nizu pitanja“, izjavio je Bajden. „Danas sam ponosan što ih uveravam da imaju punu, potpunu podršku Sjedinjenih Američkih Država“

Pohvaleći demokratske vlade obe zemlje i moderne vojske, Bajden je rekao da bi njihovo uključivanje „učinilo NATO jačim“.

Bajden je dodao da „ulazak novih članica u NATO ne predstavlja pretnju nijednoj naciji“ i da je „svrha alijanse da se brani od agresije“.

„Odbacujemo krvavu veru koja bi mogla da bude ispravna“, rekao je on, rekavši na kraju da „vrata NATO-a ostaju otvorena“ za druge buduće članice.

Rusija vidi stvari drugačije. Kremlj vidi širenje NATO-a na istočnu Evropu – za šta su zapadni lideri prvobitno obećali Moskvi da se nikada neće dogoditi – kao pretnju svojoj nacionalnoj bezbednosti. Štaviše, insistiranje Ukrajine na pridruživanju alijansi i pomoć koju je Kijev dobio od NATO-a poslednjih godina, Rusija je navela kao ključni faktor iza svoje odluke da napadne Ukrajinu u februaru.

Na Zapadu, analitičari i najviši politički zvaničnici decenijama su upozoravali da bi širenje NATO-a na kraju dovelo do rata u Evropi. Među njima je bio Džordž Kenan, američki diplomata i arhitekta tvrdolinijaške antikomunističke politike Vašingtona iz Hladnog rata. Širenje NATO-a, napisao je on 1997, „bila bi najsudbonosnija greška američke politike u čitavoj posthladnoratovskoj eri.

Što se tiče ulaska Švedske i Finske u alijansu, Moskva je taj potez nazvala „ozbiljnom greškom sa dugotrajnim posledicama“. Ipak, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je ove nedelje da Rusija smatra da su aspiracije dve zemlje za NATO manje zabrinjavajuće nego one Ukrajine, gde bi potencijalni teritorijalni sporovi „nosili ogromne rizike za ceo kontinent“.