Kurdski separatisti i pitanja vode su velika u dugo očekivanoj Erdoganovoj poseti Iraku

Kurdski separatisti i pitanja vode su velika u dugo očekivanoj Erdoganovoj poseti Iraku

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan trebalo je da u ponedeljak doputuje u prvu zvaničnu posetu Iraku posle više od decenije, pošto njegova zemlja traži veću saradnju od Bagdada u borbi protiv kurdske militantne grupe koja ima uporište u severnom Iraku.

Druga pitanja su takođe velika između dve zemlje, uključujući pitanja vodosnabdevanja i izvoz nafte i gasa iz severnog Iraka u Tursku, koji je zaustavljen više od godinu dana.

Erdoganova poslednja poseta Iraku bila je 2011. godine, kada je bio premijer Turske.

Portparol iračke vlade Basem al Avadi rekao je u saopštenju da će Erdoganova poseta biti „glavna polazna tačka u iračko-turskim odnosima“ i da će uključivati potpisivanje sporazuma o „zajedničkom pristupu bezbednosnim izazovima“ i „strateškom sporazumu o vodeni dosije“, između ostalog.

Erdogan je rekao da njegova zemlja planira da pokrene veliku operaciju protiv Radničke partije Kurdistana, ili PKK, kurdskog separatističkog pokreta zabranjenog u Turskoj i sa operacijama u Iraku, tokom leta, sa ciljem da „trajno“ iskoreni pretnju koju predstavlja .

Turska je u prošlosti izvela brojne kopnene ofanzive protiv te grupe u severnom Iraku, dok turski avioni često gađaju sumnjive mete PKK u regionu.

Ankara sada ima za cilj stvaranje 30 do 40 kilometara dubokog bezbednosnog koridora duž zajedničke granice sa Irakom, rekao je novinarima prošlog meseca turski ministar odbrane Jasar Guler.

Grupu, čija je borba za autonomnu kurdsku državu na jugoistoku Turske od 1980-ih odnela desetine hiljada života, Turska i njeni zapadni saveznici smatraju terorističkom organizacijom.

Bagdad se u prošlosti žalio da turske operacije protiv PKK krše njen suverenitet, ali izgleda da se približava stavu Ankare.

U martu, nakon sastanka između iračkog i turskog ministara inostranih poslova, Bagdad je saopštio da je irački savet za nacionalnu bezbednost izdao zabranu PKK, iako je nije označio kao terorističku organizaciju.

Dve zemlje su izdale zajedničko saopštenje u kojem su navele da grupa predstavlja „bezbednosnu pretnju i Turskoj i Iraku“ i da je njeno prisustvo na iračkoj teritoriji „kršenje iračkog ustava“.

Irački premijer Mohamed Šija al Sudani rekao je novinarima tokom posete Vašingtonu prošle nedelje da Irak i Turska imaju „istinske interese jedni s drugima i zajedničke projekte“. On je napomenuo da je PKK već dugo prisutna u severnom Iraku, „ali ne dozvoljavamo bilo kojoj oružanoj grupi da bude na iračkoj teritoriji i da je koristi kao lansirnu platformu za napade“.

Ankara je tvrdila da prisustvo baza PKK predstavlja pretnju planiranoj izgradnji glavne trgovačke rute, Puta za razvoj Iraka, koji bi povezivao luku Grand Fav u Basri, na jugu Iraka, sa Turskom i Evropom putem železničke mreže linijama i autoputevima.

Bagdad bi mogao da zauzme sličan pristup PKK kao što je zauzeo disidentske grupe iranskih Kurda sa sedištem u severnom Iraku.

Prisustvo iranskih disidenata postalo je tačka napetosti sa Teheranom, koji je periodično pokretao vazdušne napade na njihove baze u Iraku. Prošlog leta, Iran i Irak su postigli sporazum o razoružanju disidentskih grupa i premeštanju njihovih članova iz vojnih baza u kampove za raseljavanje.

Očekuje se da će razgovori između Erdogana i iračkih zvaničnika biti fokusirani i na energetsku saradnju, kao i na mogući nastavak toka nafte kroz naftovod do Turske.

Naftovod koji ide od poluautonomnog kurdskog regiona do Turske zatvoren je od marta 2023. godine, nakon što je presudom arbitražnog suda Ankari naloženo da plati Iraku 1,5 milijardi dolara za izvoz nafte koji je zaobišao iračku centralnu vladu. Podela prihoda od nafte i gasa dugo je bila sporno pitanje između Bagdada i kurdskih vlasti u Ibilu.

Prava na vodu će takođe verovatno biti ključno pitanje na stolu.

Reke Tigar i Eufrat, koje obezbeđuju većinu sveže vode Iraka, potiču iz Turske. Poslednjih godina, irački zvaničnici su se žalili da brane koje je postavila Turska smanjuju vodosnabdevanje Iraka. Stručnjaci strahuju da će klimatske promene verovatno pogoršati postojeće nestašice vode u Iraku, sa potencijalno razornim posledicama.

Mustafa Hasan, stanovnik Bagdada, rekao je da se nada da će Erdoganova poseta „pomoći u rešavanju problema vezanih za vodu, jer Irak pati od krize nestašice vode, a to utiče na poljoprivredu“.