Studija poredi infekciju tuberkuloze i stope progresije bolesti na prospektivan način

Studija poredi infekciju tuberkuloze i stope progresije bolesti na prospektivan način

Micobacterium tuberculosis, bakterija koja izaziva tuberkulozu (TB), razlikuje se od većine klica po svojoj sposobnosti da tiho inficira pojedince mesecima, pa čak i godinama pre nego što se probudi i izazove aktivnu bolest koja može dovesti do teške bolesti i smrti. Imuni sistem igra važnu ulogu u kontroli klice i održavanju uspavanosti.

Decenije epidemioloških podataka povezuju pothranjenost sa TB. Dok pothranjene osobe imaju oslabljen imuni sistem, fenomen koji je nazvan nutritivno stečenim imunim deficitom (N-AIDS), nije jasno zašto su pothranjene osobe izložene povećanom riziku od bolesti tuberkuloze.

U novoj studiji koja je pratila kontakte u domaćinstvu (članove porodice/ljude koji dele isto mesto stanovanja) osoba sa TB, istraživači su otkrili da je kod neuhranjenih kontakata u domaćinstvu tri puta veća verovatnoća da će prerasti u bolest TB. Studija nije otkrila da su pothranjeni kontakti bili izloženi povećanom riziku od pozitivnog testiranja na infekciju TB u poređenju sa dobro uhranjenim osobama.

Rad se pojavljuje u Clinical Infectious Diseases.

„Da li je veća verovatnoća da će se zaraziti klicom tuberkuloze? Ili njihov imuni sistem nije u stanju da zadrži klicu što dovodi do teške bolesti? Na ovo osnovno pitanje je važno odgovoriti jer može da vodi kako možemo najbolje da zaštitimo pothranjene pojedince koji su ključni i ranjivu populaciju u borbi protiv tuberkuloze“, objasnio je odgovarajući autor Pranai Sinha, MD, docent medicine na Bostonskom univerzitetu Chobanian & Avedisian School of Medicine.

Istraživači, uključujući istraživače iz američkih i indijskih institucija (koje su deo Regionalnog prospektivnog opservacionog istraživanja za tuberkulozu [Izveštaj] Indija konzorcijuma), identifikovali su skoro 900 kontakata u domaćinstvu osoba kojima je tek dijagnostikovana tuberkuloza, pregledajući ih kako bi bili sigurni da su nije imao TB bolest pri upisu.

Zatim su pratili ove kontakte do četiri godine da vide da li su razvili tuberkulozu. Oni koji su imali negativan test na infekciju TB pri upisu ponovo su testirani da bi se videlo da li je bio pozitivan. Istraživači su zatim uporedili stopu obolevanja od tuberkuloze i infekcije TB između neuhranjenih kontakata u domaćinstvu i dobro uhranjenih kontakata u domaćinstvu.

Prema istraživačima, ovi nalazi imaju kliničke implikacije.

„Sada imamo bolji uvid u mehanizam kojim pothranjenost dovodi do većeg rizika od tuberkuloze. To nije povećanjem infekcije, već neuspehom da obuzdamo infekciju kada se ona desi. Na sreću, pothranjenost je faktor rizika koji se može promeniti. Naši nalazi trebalo bi da podstakne programe za borbu protiv tuberkuloze da odmah obezbede adekvatne obroke za celo domaćinstvo kako bi se sprečila bolest tuberkuloze među kontaktima u domaćinstvu pored preventivne terapije TB“, dodaje Sinha.