Spasavanje moljaca može biti jednako važno kao i spasavanje pčela

Spasavanje moljaca može biti jednako važno kao i spasavanje pčela

Noćni oprašivači kao što su moljci mogu da posete isto toliko biljaka koliko i pčele, a takođe bi trebalo da budu u fokusu napora za očuvanje i zaštitu, sugeriše nova studija sa Univerziteta u Šefildu.

Studija je otkrila da moljci pod pritiskom urbanizacije takođe mogu biti manje otporni od pčela, zbog svog složenijeg životnog ciklusa i specifičnijih zahteva za biljke.

Takođe je otkriveno da uprkos ovoj pretnji, moljci igraju ključnu ulogu u podršci urbanim biljnim zajednicama, čineći trećinu svih oprašivanja u cvetnim biljkama, usevima i drveću.

Istraživači sugerišu da će prilikom planiranja ili ponovnog razvoja urbanih područja, podržavanje uvođenja biljnih vrsta koje su korisne za moljce, kao i za pčele, postati sve važnije za zdravlje urbanih ekosistema.

Dr Emilie Ellis, vodeći autor sa Instituta za održivu budućnost Grantham Univerziteta u Šefildu, a sada i Istraživačkog centra za ekološke promene (REC) na Univerzitetu u Helsinkiju, rekla je: „Naša studija je otkrila da je u urbanizovanijim oblastima raznovrsnost polena smanjuje se što ih nose moljci i pčele, što znači da urbani oprašivači mogu imati manje resursa cveća na raspolaganju.“

„Pošto se moljci i pčele oslanjaju na biljke za preživljavanje, biljne populacije se takođe oslanjaju na insekte za oprašivanje. Zaštita urbanih zelenih površina i obezbeđivanje njihovog razvoja na takav način da prevazilazi očuvanje samo pčela, ali takođe podržava raznoliku lepezu divljih životinja, će obezbediti da populacija pčela i moljca ostane otporna i da naši gradovi ostanu zdravija i zelenija mesta.“

U studiji, dr Elis i njeni koautori pokazali su da pčele i moljci posećuju značajno različite biljne zajednice. Uz uobičajene blede i mirisne cvetne vrste za koje se zna da su noćni leptiri česti, studija je pokazala da je otkriveno da moljci nose više polena nego što se ranije mislilo, i da posećuju više vrsta drveća i voćnih useva nego što je ranije identifikovano.

U urbanizovanim oblastima ponekad može doći do prevelike količine alohtonih biljnih vrsta, ili samo do ukupnog smanjenja raznovrsnosti biljnih vrsta; ovo može rezultirati nižim interakcijama insekata za manje atraktivne biljne vrste, što ima negativne efekte i na biljne i na populacije insekata.

Dr Elis kaže da istraživanje pokazuje koliko su moljci presudni za oprašivanje biljaka, uključujući useve, i da studija ima implikacije na inicijative za baštovanstvo pogodne za divlje životinje, urbaniste i kreatore politike odgovorne za razvoj urbanih zelenih površina za parkove ili urbanu hortikulturu.

Dr Elis je rekao: „Ljudi generalno ne cene moljce, tako da oni često mogu da budu zanemareni u poređenju sa pčelama kada se govori o zaštiti i očuvanju, ali postaje očigledno da je potrebno mnogo više fokusiranja da se podigne svest o važnoj ulozi moljci igraju ulogu u uspostavljanju zdravog okruženja, posebno pošto znamo da je populacija moljaca drastično opala u poslednjih 50 godina.

„Prilikom planiranja zelenih površina, potrebno je uzeti u obzir mogućnost da sadnja bude raznovrsna i pogodna za moljce, kao i za pčele, kako bi se osiguralo da i naše biljke i insekti ostanu otporni na klimatsku krizu i dalje gubitke.

Dr Stjuart Kembel, sa Škole bioloških nauka Univerziteta u Šefildu, i stariji autor studije, rekao je: „Većina biljaka zavisi od insekata za oprašivanje, ali znati koji insekti oprašuju je zapravo veoma teško pitanje za odgovoriti. postoji oko 250 vrsta pčela u Velikoj Britaniji, a o nekima od ovih vrsta znamo dosta, ali imamo i preko 2.500 vrsta moljaca koji cveće posećuju uglavnom noću. Dakle, kao što možete očekivati, znamo mnogo manje o ovim“.

„Ono što smo uspeli da uradimo u ovoj studiji je da koristimo sekvenciranje DNK da identifikujemo polen koji se zaglavi za noćne moljce kada posete cveće. Otkrili smo da moljci verovatno oprašuju niz biljnih vrsta, od kojih su mnoge divlje, da malo je verovatno da ih pčele oprašuju — i obrnuto. Iz ove studije je jasno da se oprašivanje postiže složenim mrežama insekata i biljaka, a ove mreže mogu biti delikatne i osetljive na urbanizaciju.“

„Takođe možemo naučiti koje biljne vrste mogu biti najbolji izvori hrane za različite insekte, uključujući one noćne poput odraslih moljaca, i koristiti te informacije da bolje obezbedimo sve naše oprašivače.“