Otkriveni nadzvučni vetrovi na egzoplaneti OSP-127B: Najbrži vetrovi na bilo kojoj poznatoj planeti

Otkriveni nadzvučni vetrovi na egzoplaneti OSP-127B: Najbrži vetrovi na bilo kojoj poznatoj planeti

Na egzoplaneti OSP-127B, udaljenoj više od 500 svetlosnih godina od Zemlje, otkriveni su nevjerovatno brzi nadzvučni vetrovi koji dostizu brzine od 33.000 kilometara na sat (20.000 milja na sat). Ovi vetrovi čine OSP-127B domaćinom najbržih vazdušnih struja u svemiru, koje premašuju sve slične pojave u našem solarnom sistemu.

Istraživači iz Evrope, koristeći najnapredniji instrument na teleskopu Evropske svemirske agencije, analizirali su svetlost koja se reflektovala sa ove egzoplanete. U analizi su otkrili dva suprotna vrha u ugljen-dioksidnim signalima, koji sugerišu postojanje supersoničnih struja koje ometaju atmosferu planete.

Liza Nortman, astrofizičarka sa Univerziteta Getingen u Nemačkoj i glavna autorka studije, navodi: „Deo atmosfere ove planete se kreće ka nama velikom brzinom, dok se drugi deo udaljava od nas istom brzinom. Ovo nam pokazuje da postoji veoma brz, supersonični mlazni vetar oko ekvatora planete.“

Vetrovi koji kruže OSP-127B brzo su nadmašili sve poznate atmosferske struje na Zemlji i u našem solarnom sistemu, sa brzinama od 7,5 do 7,9 kilometara u sekundi. Za poređenje, najbrži zabeleženi vetar na Zemlji postigao je brzinu od 407 kilometara na sat, dok Neptun, sa najvećim vetrovima u našem solarnom sistemu, dostiže brzinu od 1.770 kilometara na sat. Nadzvučni vetrovi na OSP-127B su, dakle, mnogo brži i ekstremniji od svega što smo do sada poznavali.

OSP-127B je gasni gigant koji je nešto veći od Jupitera, ali sa samo 16% njegove mase. Planeta je plimski zaključana, što znači da jedna njena strana uvek okrenuta zvezdi je ekstremno vruća, sa temperaturama većim od 1.000 stepeni Celzijusa, dok druga strana zrači ekstremnim hladnoćama. Ova planeta je otkrivena 2016. godine i od tada je predmet intenzivnih naučnih istraživanja.

Za analizu atmosfere OSP-127B, Nortman i njen tim koristili su instrument pod nazivom kriogeni infracrveni spektrograf sa visokim rezolucijama na teleskopu u pustinji Atacama u Čileu. Temeljita analiza svetlosnih signala otkrila je dva jasna vrha u intenzitetu svetlosti, što je ukazivalo na ekstremne temperature i turbulenciju unutar atmosfere planete.

„Varijacije u jačini signala između polova planete sugerišu na ogromne temperaturne razlike, koje mogu biti i stotine stepeni Celzijusa, između sumraka i zore,“ objašnjava Fei Ian, astronom sa Kineske akademije nauka. Ove temperaturne varijacije čine OSP-127B svetom velikih ekstremnih uslova, sa složenim vremenskim obrazcima sličnim onima na Zemlji.

Pored otkrića neverovatnih vetrova, tim je pronašao i visoke koncentracije ugljen-monoksida na planeti, što ukazuje da planetarna formacija nije toliko egzotična kao što su neki ranije pretpostavljali. OSP-127B je primer planete niske gustine i čini posebnu kategoriju gasnih divova koji bi mogli pružiti nova saznanja o nastanku planetarnih sistema.

Ovo otkriće može značajno doprineti našem razumevanju kako se formiraju planete u svemiru, kao i kako se razvijaju atmosferski procesi u ekstremnim uslovima. Pored toga, saznanje o neverovatnim vetrovima na OSP-127B otvara nove mogućnosti za istraživanje atmosferskih struja na egzoplanetama i može nam pomoći da bolje razumemo dinamiku drugih svetova u svemiru.

Za buduće istraživače, ovo otkriće može biti samo početak u istraživanju planeta sa ekstremnim vremenskim uslovima, gde bi ljudi jednog dana mogli sanjati o svemirskim turističkim putovanjima koja bi uključivala letenje kroz ove nadzvučne atmosferske struje.