Pronađena zvezdana crna rupa koja obara rekorde

Pronađena zvezdana crna rupa koja obara rekorde

Nikada zapravo ne znate šta bi moglo da se krije u svom dvorištu, posebno ako su te stvari posebno vešte u bekstvu od otkrivanja.

Na samo 1.924 svetlosne godine od Sunčevog sistema, u sazvežđu Akvila, astronomi su upravo otkrili crnu rupu.

I to nije bilo kakva crna rupa. Nazvan Gaja BH3, ili BH3, objekat je najmasivnija crna rupa zvezdane mase koju smo ikada primetili u Mlečnom putu, čija je masa 33 puta veća od mase Sunca.

To je druga najbliža crna rupa koju smo pronašli našem matičnom svetu, i ona samo visi, tiho u svemiru, gledajući svoj posao sa crnom rupom. Jedini razlog zašto znamo da je tu je zato što je u binarnoj orbiti sa pratećom zvezdom čije kretanje se ne može objasniti na drugi način.

Da budemo jasni, BH3 ne predstavlja apsolutno nikakvu pretnju. Gravitaciono polje crne rupe nije jače od polja zvezde ekvivalentne mase, a BH3 samo radi svoje. Ali kao treća uspavana crna rupa otkrivena u Gaja podacima, postavlja pitanje koliko je još ovih zveri tamo napolju, zumirajući neotkriveno.

„Niko nije očekivao da će pronaći crnu rupu velike mase koja vreba u blizini, do sada neotkrivenu“, kaže astronom Paskvale Panuco iz Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS) u Francuskoj, član Gaja saradnje i prvi autor ovog dokumenta. opisivanje objekta.

„Ovo je otkriće koje napravite jednom u svom istraživačkom životu.“

Crne rupe uglavnom spadaju u različite kategorije mase. Postoje supermasivne koje mogu biti milione do milijarde puta veće od mase Sunca; oni se obično nalaze u centrima galaksija i nismo sigurni kako se formiraju.

Manje, zvezdane mase nastaju od kolapsa zvezdanih jezgara kada masivne zvezde postanu supernove. One mogu biti do oko 65 puta veće od mase Sunca (iako se veće mogu formirati spajanjem).

Procene navode da je broj crnih rupa zvezdane mase u Mlečnom putu do 100 miliona, ali ih nije lako otkriti, pošto crne rupe ne emituju nikakvu svetlost.

Povremeno bismo mogli da uočimo bljesak iz jedne ako ona spusti neki materijal sa prolazne ili binarne zvezde pratioca, pošto taj proces generiše mnogo toplote. U suprotnom, oni samo vise o tome da su uspavani i nevidljivi. Do sada smo pronašli samo dvadesetak, sa još nekoliko kandidata.

Postoji nekoliko načina na koje možemo da otkrijemo uspavane crne rupe zvezdane mase, a jedan od njih ne uključuje samu crnu rupu, već bilo koje zvezde u orbitama pratilaca, dovoljno blizu da budu gravitaciono vezane za crnu rupu, ali ne dovoljno blizu da ih progutaju. Ove zvezde će se čudno kretati u svemiru, opisujući orbitu sa nečim što ne možemo da vidimo.

Ovde dolazi Gaja. Svemirska letelica koja deli Zemljinu orbitu oko Sunca, Gaja je u funkciji od 2013. Ona mapira trodimenzionalne pozicije i kretanja zvezda u Mlečnom putu sa najvećom preciznošću do sada. Što više vremena provede zureći u zvezde, to su njegova merenja preciznija.

Četvrto objavljivanje podataka Gaja-e se ne očekuje pre kraja 2025. godine, ali otkriće BH3 dok su astronomi proveravali podatke bilo je previše uzbudljivo da bi se sedelo.

„Napravili smo izuzetan korak objavljivanja ovog rada na osnovu preliminarnih podataka uoči predstojećeg objavljivanja Gaja-e zbog jedinstvene prirode otkrića“, kaže astronom Elisabetta Caffau iz CNRS-a.

Ono što znamo o sistemu je da su dva objekta razdvojena rastojanjem od oko 16 puta veće udaljenosti između Zemlje i Sunca i da kruže jedan oko drugog svakih 11,6 godina. Crna rupa ima oko 32,7 solarnih masa.

Zvezda je, naprotiv, mala, ima samo 76 procenata Sunčeve mase, ali skoro pet puta više od njene veličine. Veoma je siromašan teškim elementima, što znači da mora biti veoma star, pošto zvezde nisu uključile ove elemente u svoju formaciju sve dok ih prethodne generacije zvezda nisu proizvele i raspršile u Univerzum.

Zvezda takođe ne pokazuje znake zagađenja od materijala koji je prethodnik crne rupe morao da izbaci dok je postala supernova, što sugeriše da su se njih dvoje okupili u svom orbitalnom plesu nakon što se crna rupa već formirala.

Zvezde sa jezgrom dovoljno velikim da formiraju crnu rupu koja je skoro 33 puta veća od mase Sunca, teško je objasniti. Međutim, modeli sugerišu da se to može postići ako je masivna zvezda prekursora takođe imala nisku metalnost.

Nadajmo se da otkriće predstavlja zadirkivanje onoga što dolazi. Istraživači predviđaju pronalaženje još više crnih rupa nakon četvrtog objavljivanja Gaja podataka.