Naučnici imaju za cilj da zaustave štetne crevne bakterije koje izazivaju Alchajmerovu bolest

Naučnici imaju za cilj da zaustave štetne crevne bakterije koje izazivaju Alchajmerovu bolest

Izraz „ti si ono što jedeš“ skovan je skoro vek pre nego što je Alois Alchajmer napravio proboj u identifikaciji moždanih bolesti, ali dokazi su sada jasni da ishrana kao i starost utiču na mozak.

Sve veći broj istraživanja sugeriše korelaciju između Alchajmerove bolesti i nezdravih creva, a australijski naučnici se nadaju da će ovo učiniti korak dalje istražujući kako štetne crevne bakterije pristupaju mozgu i dovode do demencije.

Nano bionaučnik sa Univerziteta Južne Australije dr Ibrahim Javed kaže da sitni metaboliti koje oslobađaju loše bakterije u crevima mogu da putuju do mozga, izazivajući upalu i izazivajući Alchajmerovu bolest, za koju ne postoji lek.

Kod mlađih ljudi to je manje verovatno jer je krvno-moždana barijera mnogo jača, ali to slabi kako ljudi stare, dozvoljavajući štetnim supstancama da oštete neurone. Kada mikrobiom u crevima stari, on takođe gubi sposobnost da se bori protiv bolesti.

Identifikovanjem kako metaboliti koje oslobađaju loše bakterije oštećuju neurone – i nadamo se razvojem novih terapija lekovima za njihovo blokiranje – Dr. Džaved kaže da bi trebalo biti moguće usporiti ili zaustaviti napredovanje Alchajmerove bolesti.

Drugi cilj trogodišnjeg istraživačkog projekta je da se istraži kako probiotici i dodaci ishrani, od kojih oba sadrže prijateljske bakterije, mogu uništiti loše bakterije i zaustaviti izbacivanje metabolita iz creva.

Ovo je rezultat nekoliko međunarodnih kliničkih istraživanja koja su pokazala da probiotici poboljšavaju probavne i kognitivne probleme kod ljudi sa akutnim i hroničnim COVID-19.

„Naše istraživanje pokazuje da štetne crevne bakterije mogu da izazovu ranu demenciju, kao i da ubrzaju demenciju kod pacijenata koji se već bore sa neurodegenerativnom bolešću“, kaže dr Džaved.

„Loša ishrana je jedan od nekoliko faktora koji šteti crevnim bakterijama, povećavajući vaše šanse za razvoj demencije. Starenje, nedostatak vežbanja, izloženost pesticidima i genetika takođe igraju ulogu, iako je ova druga odgovorna za veoma mali broj slučajeva. U većini slučajeva, demencija se može sprečiti.“

Većina vrsta bakterija je bezopasna — mnoge su čak neophodne za naš opstanak — ali loše bakterije stvaraju biofilmove koji uzrokuju gastrointestinalne infekcije, hronične bolesti, rak creva i bolesti mozga.

Alchajmerova bolest pogađa do 55 miliona ljudi širom sveta, a sa populacijom koja stari, očekuje se da će se ovaj broj udvostručiti svakih 20 godina, prema Alchajmerovoj bolesti International.

Rani početak demencije – ispod 65 godina – postaje sve češći u globalnoj populaciji, a pripisuje se faktorima koji se mogu sprečiti kao što su loša ishrana i sedentarni način života, pušenje, prekomerna konzumacija alkohola, socijalna izolacija, izloženost pesticidima i zagađenje vazduha.

Tim dr Džaveda takođe sarađuje sa neuronaučnicom UniSA, vanrednom profesorkom Larisom Bobrovskom, o potencijalnoj vezi između stresa i Alchajmerove bolesti i da li su žene u većoj opasnosti.