Najveći svetski ledeni plak na kursu sudara sa udaljenim ostrvima

Najveći svetski ledeni plak na kursu sudara sa udaljenim ostrvima

Čini se da će se najveći ledeni breg na svetu sudariti sa grupom udaljenih ostrva u južnom Atlantiku, rizikujući bezbednost divljih životinja u regionu poznatom po bogatom biodiverzitetu koji prevazilazi čak i onu na Galapagosu.

Trenutno je udaljeno oko 280 kilometara, masivni ledeni brijeg, A23A, mogao bi se srušiti u južno Gruziju i okolno ostrva, a njeno uzemljenje stoji da ugrozi milione pingvina, zaptivača i retke morske vrste nisu pronađene nigde drugde na zemlji.

„Icebergs je inherentno opasan. Bio bih izuzetno srećan ako nam je upravo potpuno propustio“, „Simon Vallace, kapetan Južne Gruzije vlade Vlade Pharos Novosti.

Ovo nije prvi put da je džinovski ledeni breg ugrozio živote životinja u regionu. Nakon što se podelio na pola, deo ledenog brega poznatog kao A38-B je mesecima 2004. bio prizemljen kod Južne Džordžije, blokirajući pristup pingvinima i fokama hranilištima.

Sa površinom više nego dvostruko većom od Velikog Londona, A23a se otelio sa ledene police Filchner-Ronne 1986. godine.

Prvih nekoliko decenija slobode bili su antiklimaktički, sedeći na morskom dnu sve dok se postepeno topilo je da započne inča prema južnom okeanu 2020. godine, razbijajući se samo 2023. godine, samo da postane zarobljena vrtložnim vrtlogom vode prošle godine.

Zamrznuti levijatan je još jednom poleteo preko antarktičkih mora u decembru nakon što je prethodnih nekoliko meseci proveo vrteći se u krug.

Ovi konkretni okeanski vrtlozi poznati su kao Tejlorovi stubovi, uzrokovani prisustvom podvodnih planina. Kružne struje koje rezultiraju mogu otežati sante leda da se oslobode, ali A23a težak trilion tona je upravo to učinio, a naučnici ga i dalje pažljivo prate.

Znamo da sante leda mogu napraviti ogromnu razliku u nivou ugljenika i hranljivih materija u vodi dok se tope, što zauzvrat utiče na lance ishrane i vodeni život pod talasima.

Uključujući više od tri decenije prizemljenja u Vedelovom moru, zarobljenog sopstvenom veličinom i težinom na dnu okeana, prekinuti napredak A23a značajno je usporio njegovo topljenje.

BAS Naučnici na istraživačkom brodu Sir David Attenborough mogli su da se približe A23A-e nakon što je počeo da se ponovo kreću u 2023. godine i prikupljao uzorke da bi pogledali uticaj vodene vode na ekosisteme.

„Zainteresovani smo da vidimo da li će to zauzeti istu rutu, a drugi veliki ledeni brijeg koji su preuzeli Antarktiku“, rekao je Okeanograf Andrev Mejers iz britanskog antarno istraživanja (BAS) u decembru. „I što je još važnije koji uticaj će to imati na lokalnom ekosistemu.“

BAS tim predviđa da će vetrovi i struje nositi A23A u južni okean jer sledi antarktički cirkupelarnu struju, približavajući se području poznatom kao ‘ledeni Alei’.

„Južna Džordžija se nalazi u uličici ledenog brega, tako da se mogu očekivati uticaji i na ribarstvo i na divlje životinje“, rekao je morski ekolog Mark Belčier za BBC njuz.

S obzirom na skali A23A, teško je predvideti šta bi posledice njegovog topljenja bilo kada pogađa toplije vode – ali je prošlo istraživanje pokazalo da je prošlo istraživanje u gvožđama od topljenja ledenjača, na primer, zarobljavajući deo CO 2 iz atmosfere.

„Znamo da ovi džinovski ledeni bregovi mogu da obezbede hranljive materije vodama kroz koje prolaze, stvarajući napredne ekosisteme u inače manje produktivnim oblastima“, objašnjava biogeohemičar BAS-a Laura Tejlor, koja proučava uzorke prikupljene 2023. godine.

„Ono što ne znamo je kakvu razliku pojedini ledeni bregovi, njihova razmera i njihovo poreklo mogu učiniti u tom procesu.“