Najraniji ljudski ostaci otkriveni u severnoj Britaniji

Najraniji ljudski ostaci otkriveni u severnoj Britaniji

Međunarodni tim predvođen arheolozima sa Univerziteta u Centralnom Lankaširu (UCLan) otkrio je najranije ljudske ostatke ikada pronađene u severnoj Britaniji.

Ljudska kost i perla od ljuske od ljuske, otkrivene u pećini Heaning Vood Bone Cave, analizirane su i datovane na oko 11.000 godina.

dr Rik Peterson sa UCLan-a i dr. studentica Kezija Vorberton ispitala je ljudske ostatke i praistorijske artefakte koje je lokalni arheolog Martin Stejbls iskopao u Velikom Ursviku u Kambriji.

Dr Peterson, čitalac arheologije, rekao je: „Ovo je fantastično otkriće! Sa zadovoljstvom smo potvrdili da Martinovo neverovatno otkriće datira pre oko 11.000 godina i daje nam jasne dokaze o mezolitskim sahranama na severu. Ovo je posebno uzbudljivo jer su ovo neki od najranijih datuma za ljudske aktivnosti u Britaniji nakon završetka poslednjeg ledenog doba.“

Entuzijasta iskopava lokalitet od 2016. godine i otkrio je ljudske i životinjske kosti, kameno oruđe, praistorijsku grnčariju i perle napravljene od perforiranih školjki perivinka.

Tim UCLan-a je uspeo da dokaže da je najmanje osam različitih ljudi sahranjeno u pećini. Uprkos fragmentiranom stanju ljudskih ostataka, prateći artefakti ukazuju na to da su sve ovo bile namerne sahrane.

Dr Kris Džazva i njegove kolege sa Univerziteta Nevada u Renou, zajedno sa akademicima sa Državnog univerziteta Pensilvanije, uspeli su da datiraju radiokarbonom sedam različitih sahranjivanja sa tog mesta.

Rezultati pokazuju da je pećina korišćena za sahranjivanje u tri različita perioda u praistorijskoj prošlosti: pre oko 4.000 godina u ranom bronzanom dobu; pre otprilike 5.500 godina u ranom neolitu; i pre oko 11.000 godina tokom vrlo ranog dela mezolitskog perioda.

Otkrili su datum na jednoj od perli od školjke koja je pokazala da je stara oko 11.000 godina i da je verovatno korišćena tokom sahrane.

Martin je rekao: „Nikada nisam očekivao nešto poput veze iz ranog mezolita ni u najluđim snovima. Posle šest godina kopanja, sve je završilo na mestu na koje nisam očekivao da će stići. Jedva čekam da čujem sve konačne rezultate, to je zaprepašćujući tako daleko, teško je zamisliti kako bi ovde izgledalo pre više od 11.000 godina.“

Raniji ljudski ostaci su poznati iz južne Engleske i iz Velsa, ali destruktivni efekat prošlih glacijacija znači da su takvi nalazi retki u severnoj Britaniji.

Pre ovog otkrića, „najraniji severnjak“ bio je sahrana stara 10.000 godina iz obližnje pećine Kent’s Bank otkrivena 2013. godine.

Rik je dodao: „Ovakvi sahrani u pećinama su dobro poznati iz nekih perioda britanske praistorije, a sahrane u Heaning Voodu su važan dodatak našem znanju o pogrebnoj praksi. Zajedno sa nešto kasnijim datumima iz pećine Kent’s Bank, to pokazuje da ljudi ponovo -zauzeli zemlju, koliko je čitava Britanija bila važna za ovaj proces.“

Istraživanja na lokalitetu se nastavljaju, a detaljna studija o tome šta se desilo svakom pojedincu nakon što su smešteni u pećinu još uvek traje. Naučnici iz Laboratorije za drevnu geonomiju, na Institutu Frensis Krik, takođe su uzorkovali sahrane kako bi potražili drevne DNK dokaze koji bi mogli da pokažu odakle su ljudi sahranjeni u pećini došli i kako su povezani.