Instinkt za ‘borbom ili bekstvom’ je možda mnogo stariji nego što smo mislili

Instinkt za ‘borbom ili bekstvom’ je možda mnogo stariji nego što smo mislili

Dokazi kod lampuga o prisustvu rudimentarnog simpatičkog nervnog sistema, za koji se ranije smatralo da je jedinstven za čeljusti kičmenjaka, predstavljeni su u časopisu Priroda. Ovaj nalaz može da podstakne ponovno razmišljanje o poreklu simpatičkog nervnog sistema, koji funkcioniše bez svesnog razmišljanja i kontroliše reakciju borbe ili bekstva.

Smatra se da je simpatički nervni sistem evoluirao kod kičmenjaka sa čeljustima, a smatralo se da – kao kičmenjacima bez čeljusti – nedostaje jedan. Međutim, Marianne Bronner i kolege su otkrili uparene snopove simpatičkih neurona koji se protežu kroz trup larve morske lampuge u lančanom rasporedu.

Ovaj rudimentarni simpatički nervni sistem potiče od embrionalne strukture koja se zove nervni greben, pokazuju oni. Neuralni greben je prolazna populacija migratornih matičnih ćelija koja stvara mnoge ključne strukture kičmenjaka.

Iako su mnoge od ovih osobina bile prisutne kod predaka kičmenjaka bez čeljusti, za druge – kao što su čeljusti i simpatički nervni sistem – se generalno smatra da su se pojavile kasnije, kod kičmenjaka sa čeljustima.

Nalazi ovde dovode u pitanje gledište da je simpatički nervni sistem nastao kod kičmenjaka sa vilicama i ističu lampu i druge kičmenjake bez vilice kao važne modele za razumevanje pojave složenih karakteristika kičmenjaka.