Doprinos astronomije klimatskim promenama parira štetnim emisijama iz nekih zemalja

Doprinos astronomije klimatskim promenama parira štetnim emisijama iz nekih zemalja

Astronomi provode svoje karijere gledajući u nebo, daleko od Zemlje, ali sada neki posmatrači zvezda kažu da se njihovo polje mora boriti sa činjenicom da posmatranje kosmosa doprinosi klimatskoj hitnoj situaciji na njihovoj matičnoj planeti.

Nova procena emisije gasova staklene bašte koja je povezana sa svim zemaljskim i svemirskim teleskopima, u časopisu Nature Astronomi, kaže da je godišnji ugljenični otisak astronomske istraživačke infrastrukture ekvivalentan oko 20 miliona metričkih tona ugljen-dioksida.

„Samo da vam dam neku perspektivu — 20 miliona tona CO2 — ovo je godišnji ugljenični otisak zemalja poput Estonije, Hrvatske ili Bugarske“, kaže Jirgen Knodlseder, astronom u IRAP-u, laboratoriji za astrofiziku u Francuskoj.

On i kolege iz IRAP-a, uključujući Annie Hughes i Luigi Tibaldo, dobili su ideju da urade ovu studiju dok su pravili procenu emisije gasova staklene bašte iz svog instituta.

„Jedini deo naše procene koji je nedostajao bio je otisak podataka posmatranja“, kaže Knodlseder, čije se sopstveno istraživanje, na primer, oslanjalo na zapažanja napravljena sa Fermi gama-svemirskim teleskopom.

„Nijedna studija nikada nije pokušala da izračuna emisiju ugljenika zbog izgradnje i rada svih teleskopa i svemirskih misija koje astronomi koriste za posmatranja“, primećuje Hjuz.

To je upravo ono što je ovaj istraživački tim nameravao da uradi. Ponekad je bilo teško doći do podataka, ali oni su dali sve od sebe da približe i zbroje emisije gasova staklene bašte povezane sa skoro 50 svemirskih misija i 40 zemaljskih teleskopskih objekata.

Najplodniji emiteri bili su najveće i najskuplje opservatorije, kao što su novi svemirski teleskop Džejms Veb i polje kvadratnih kilometara, navodi se u izveštaju.

Deleći ukupne godišnje emisije sa brojem astronoma širom sveta, istraživači su zaključili da je udeo svakog astronoma u emisiji profesije oko 36 metričkih tona godišnje.

Knodlseder ističe da je reč o količini emisija iz vožnje prosečnog automobila u Francuskoj 165.000 kilometara, odnosno preko 100.000 milja.

I to samo od korišćenja teleskopa — to ne uključuje stvari poput putovanja naučnika na konferencije, snage superračunara i grejanja u kancelarijama. „Za našu laboratoriju, ukupno je zapravo oko 50 tona ekvivalentnog CO2 godišnje po astronomu“, kaže on.

Hjuz smatra da astronomi treba da daju primer kada je reč o akciji za ublažavanje klimatskih promena. „Ako mi kao naučnici ne reagujemo na izveštaje i upozorenja naših kolega“, kaže ona, „onda je to kao da vam tata govori da ne treba da pušite, dok on sam puši cigaretu. Zašto biste uzimali njegova reč ozbiljno?“

Istraživači pozivaju svemirske agencije i finansijere astronomskih istraživanja da se obavežu da zahtevaju procenu životne sredine svakog posmatračkog objekta koji podržavaju, i da ih objave u javnosti.

Štaviše, kažu, dok istraživanja ne budu postala održivija, kroz mere kao što su obnovljivi izvori energije, jedna od opcija za smanjenje emisija je usporavanje tempa izgradnje sve većih i sofisticiranijih novih teleskopa.

„Neke naše kolege su pomalo šokirane ovom idejom“, kaže Tibaldo. „Ono što zaista mislimo je da ove opcije moraju biti na stolu. Vanredna situacija sa kojom se suočavamo je toliko velika i jasno je da svojim radom igramo ulogu u tome.“

Astronomi se nadaju da će druge naučne oblasti biti inspirisane da izvrše sličan globalni inventar emisija gasova staklene bašte iz svoje istraživačke infrastrukture. „Koliko ja znam“, kaže Knodlseder, „ovo je prvi put da je ovakva studija urađena za bilo koju istraživačku oblast“.

Ova studija je važna jer skreće pažnju na doprinos astronomije klimatskim promenama, kaže Travis Rektor, astrofizičar sa Univerziteta Aljaska Enkoridž koji je jedan od organizatora grupe Astronomi za planetu Zemlju.

„Mislim da je ukupna slika jasna da imamo značajne emisije koje su povezane ne samo sa radom naših objekata, već i izgradnjom“, kaže rektor. „I ovo je nešto čega smo već neko vreme svesni. I postoje napori da se pokuša da se smanje emisije povezane sa tim.“

Neke opservatorije već koriste solarnu energiju ili traže zelene energetske opcije. Portparol Nacionalne naučne fondacije, glavnog finansijera astronomskih istraživanja, rekao je za NPR da smo „istražili i implementirali alternative čiste energije, kao što je instaliranje solarnih panela u našim objektima Gemini North i South, i izgradili smo mogućnosti buduće solarne nadogradnje