Gasproma objašnjava smanjenje protoka gasa u EU

Gasproma objašnjava smanjenje protoka gasa u EU

Rusija je morala da smanji protok gasa ka Evropi kroz gasovod Severni tok 1 zbog kvarova na turbinama, izjavio je u petak zamenik izvršnog direktora Gasproma Vitalij Markelov. Problemi su nastali zbog toga što nemačka kompanija Simens – koja proizvodi turbine – nije ispunila svoje obaveze, rekao je on za TV kanal Rusija 24.

„Siemens“ je do sada otklonio samo jednu četvrtinu od ukupnog broja otkrivenih kvarova koji utiču na njegove turbine, rekao je Markelov. U sredu je operater Severnog toka 1 Gascade izvestio da je protok gasa kroz gasovod smanjen na jednu petinu njegovog maksimalnog kapaciteta. Dan pre toga, Gasprom je upozorio da će morati da obustavi rad svoje druge Siemens turbine radi remonta.

Nakon isključenja, ne očekuje se da će protok gasa kroz Severni tok 1 premašiti 33 miliona kubnih metara dnevno. Ovaj potez je usledio pošto je energetski gigant još uvek čekao na još jednu turbinu za gasovod koji je trebalo da stigne iz Nemačke nakon održavanja u Kanadi.

„Naši evropski partneri nas optužuju da smo bez dovoljno razloga smanjili snabdevanje Evrope gasom. Ipak, ništa ne može biti dalje od istine“, rekao je Markelov i dodao da zapadni partneri kompanije „ne ispunjavaju svoje obaveze – ugovorne obaveze – za održavanje kompresorske stanice“.

Prema ranijem izveštaju poslovnog dnevnika Komersant, potrebno je servisiranje nekoliko turbina u kompresorskoj stanici Portovaja koja se nalazi na ruskoj baltičkoj obali. Trenutni ugovor o licenciranju omogućava Siemens Energi-u da prihvati još pet turbina na održavanje pre kraja 2024. godine.

„Pozivamo naše partnere da što pre reše svoja pitanja“, rekao je zamenik generalnog direktora, dodajući da će se snabdevanje Evrope gasom tada „vratiti u normalu za kratko vreme“. Markelov je dodao da njegova kompanija planira da deo svoje prepiske sa zapadnim partnerima objavi u javnosti. Neki dokumenti su objavljeni nekoliko sati kasnije.

Smanjenje isporuke iz Rusije dovelo je do skoka cena gasa u Evropi, koje su u sredu porasle za više od 20 odsto na preko 2.500 dolara za hiljadu kubnih metara. Evropski lideri su tada okrivili Rusiju za poskupljenje gasa.

Prošle nedelje je nemački kancelar Olaf Šolc sugerisao da Berlin više ne može da se oslanja na Rusiju kada je reč o snabdevanju gasom, što je izazvalo ljutu reakciju Moskve, koja je rekla da su takve izjave „apsolutno u suprotnosti sa realnošću i istorijom snabdevanja“.

Događaji su usledili nakon spora oko Simensove turbine koja je poslata u Kanadu na popravku, ali je Otava nije vratila na vreme zbog sankcija uvedenih Moskvi zbog njene vojne operacije u Ukrajini. Gasprom je naveo kašnjenje kao razlog za smanjenje protoka gasa Severnim tokom 1 za 60 odsto u junu. Posle pregovora sa Berlinom, Otava je odlučila da koristi indirektnu rutu isporuke kako bi izbegla kršenje sopstvenih sankcija Moskvi.