Da li je Indonezija poljuljala svoj „krhki“ status među tržištima u razvoju?

Da li je Indonezija poljuljala svoj „krhki“ status među tržištima u razvoju?

Indonezija je pre deceniju zaslužila neželjenu oznaku da je među takozvanom „krhkom petorkom” tržišta u nastajanju, ekonomija koje su veoma osetljive na odliv kapitala i pad valute kad god globalne kamatne stope rastu, piše Rojters.

Ali brzo napred ka novoj rundi monetarnog pooštravanja koju predvode Federalne rezerve SAD, najveća ekonomija jugoistočne Azije i njena tržišta kapitala pokazali su izuzetnu otpornost, bacajući svetlo na to da li se situacija suštinski promenila.

Centralna banka Indonezije je među najmanje jastrebovima na svetu, bez nagoveštaja kada bi mogla da podigne kamatne stope, dok je inflacija tek prešla ciljni raspon od 2%-4%, a rupija je jedna od najuspešnijih azijskih valuta u razvoju.

Ovo je u suprotnosti sa 2013, kada je samo pominjanje Fed-ovih planova za smanjenje stimulansa izazvalo destabilizujući odliv kapitala koji je doveo do pada rupija za 20%, što je primoralo Banku Indonezije (BI) da poveća stope za 175 baznih poena.

„U Indoneziji… nije bilo povećanja referentne stope od godine do danas. To je sada izuzetno retko“, rekao je Ivan Tan, analitičar finansijskih institucija agencije za rejting S&P, na seminaru prošle nedelje.

Bez obzira na neke političke rizike, čini se da Indonezija podnosi ekonomske uslove bolje od ostalih u krhkoj petorci – Indije, Turske, Južne Afrike i Brazila.

Kreatori politike kažu da su izvukli pouke iz prošlih kriza i osmislili politike kao što je uspostavljanje domaćeg deviznog tržišta koje se ne može isporučiti, promovisanje veće upotrebe drugih valuta u trgovini i investicijama umesto američkog dolara i prodaja više obveznica lokalnim investitorima kako bi se izbeglo preterano oslanjanje na strani vrući novac.

Iako se vodi debata o tome koliko su ove politike pomogle, analitičari se slažu da je rekordno visok izvoz usred globalnog buma roba pomogao Indoneziji da ojača svoju ekonomsku otpornost.

„Indonezija ima koristi kao neto izvoznik robe… ona je na veoma dobrom mestu da kontroliše neke od inflatornih pritisaka na strani ponude sa kojima se neke druge ekonomije bore“, rekao je Tan iz S&P-a.

Ovo ne samo da je pomoglo zemlji bogatoj resursima da knjiži suficit na tekućem računu, već je pomoglo i vladi da smanji ciljeve prodaje obveznica i finansira energetske subvencije kako bi zaštitila svoje 270 miliona stanovnika od visokih globalnih cena nafte.

Štaviše, indonezijsko tržište akcija (.JKSE) poraslo je za više od 5% od početka godine u poređenju sa padom na drugim velikim azijskim tržištima kapitala, nakon što je prošle godine imala najprometnije IPO rasporede u jugoistočnoj Aziji.

Vlasti se nadaju da će stabilnost finansijskog tržišta omogućiti privredi da raste za najmanje 6% godišnje kako bi Indonezija mogla da postigne cilj da postane bogata zemlja do 2045. godine, svoje 100. godišnjice nezavisnosti. Dugoročni ciljevi Indonezije takođe uključuju isceđivanje više iz svojih bogatih resursa, uključujući minerale kao što je ruda nikla, preradom više kod kuće.

Guverner BI Peri Vardžijo rekao je da bi vladin fokus na napredovanju u lancu prerade robe promenio strukturu spoljnog bilansa Indonezije, jačajući tokove kapitala stranim direktnim investicijama uz diversifikaciju izvoza.

„Deficit (tekućeg računa) će tokom cele godine biti mali i ukupni platni bilans će ostvariti suficit. To u osnovi znači da je ponuda deviza visoka i da će održati stabilnost kursa rupija“, rekao je Vardžijo na BI’s-u. najnoviji politički sastanak.

Zamagljivanje trenutnih rezultata Indonezije je politički rizik za neke od ključnih reformi predsednika Džoka Vidoda i dugoročne ambicije da postane bogata nacija do 2045.

Među njima je i sudsko osporavanje njegovog glavnog zakona o otvaranju radnih mesta, čiji je cilj smanjenje birokratije i primedbe Evropske unije na zabranu izvoza nikla iz Indonezije.

Ostaju i pitanja da li stabilnost Indonezije može da se održi s obzirom da se i dalje očekuje da će Fed dalje agresivno podizati stope, hlađenje cena roba i rizik od globalne recesije.

„Veliki deo poboljšanja (Indonezije) izgleda privremenog karaktera“, rekao je za Rojters Tomas Rukmaker, šef azijsko-pacifičkih suverena u Fitch Ratings.

Fitch, koji je prošle nedelje potvrdio indonezijski rejting investicionih rejtinga, očekuje da BI poveća kamatne stope za 50 baznih poena ove godine i još 100 baznih poena 2023. kako bi ograničio razliku u stopama u odnosu na Sjedinjene Države i izbegao oštru depresijaciju rupija, rekao je on.

S&P-ov Tan takođe očekuje pritiske u rupijama ove godine usred globalnog monetarnog pooštravanja.

Ali neki analitičari ne vide da BI žuri da poveća stope zbog niske bazne inflacije.

Damhuri Nasution, ekonomista u BNI Securities, rekao je da bi izvoz trebalo da ostane jak neko vreme, dajući BI vremena da se fokusira na rast i prati rizike od recesije.

U međuvremenu, neki strani investitori podržavaju priču o rastu Indonezije.

Rukovodilac strategije Jupiter Asset Management-a za globalna tržišta u razvoju, Nik Pejn, je pretežak indonezijskim akcijama i predviđa nastavak oporavka od pandemije.

„Skromna inflacija, dobra pozicija na tekućem računu i jake cene roba, sve to doprinosi stabilnosti rupija tokom trenutnog teškog globalnog okruženja“, rekao je Pejn u komentarima poslatim e-poštom, predviđajući dug period snažnog rasta za korporativne profite.