Gojazne žene mogu biti izložene najvećem riziku od dugotrajnog COVID-a

Gojazne žene mogu biti izložene najvećem riziku od dugotrajnog COVID-a

Dok stotine hiljada ljudi i dalje svakodnevno dobija COVID-19 širom sveta, broj ljudi koji umiru od infekcije značajno je opao zahvaljujući efikasnim vakcinama i tretmanima.

Ipak, za mnoge ljude, posledice COVID-a se nastavljaju i dalje od početne infekcije, u obliku dugog COVID-a. Želeli smo da razumemo koji faktori mogu učiniti ljude manje ili više podložnim stalnim simptomima. U novoj studiji otkrili smo da su žene sa prekomernom težinom u najvećem riziku od dugotrajnog razvoja COVID-a.

Dugi COVID može uključivati simptome kao što su umor, kratak dah, palpitacije, „magla u mozgu“ (na primer, problemi sa koncentracijom ili pamćenjem) i mnoge druge. Ovi simptomi mogu biti iscrpljujući i značajno uticati na kvalitet života osobe.

Izraz dugog COVID-a obuhvata i „tekući simptomatski COVID-19“ (simptomi četiri do 12 nedelja nakon infekcije) i „post COVID sindrom“ (simptomi koji traju 12 nedelja ili više). Naše istraživanje se fokusiralo na ovo drugo.

Ispitivali smo ljude u Norfolku u Engleskoj koji su bili pozitivni na COVID najmanje 12 nedelja ranije. Od ukupno 1.487 učesnika koji su popunili onlajn upitnik, 774 ispitanika (52%) reklo je da imaju barem jedan dugi simptom COVID-a. Najčešće prijavljeni simptomi su bili anksioznost (32%), opšti bol ili nelagodnost (28%), umor (25%), nesanica (22%) i kognitivno oštećenje (20%).

Moguće je da je tako veliki procenat učesnika u našoj studiji prijavio duge simptome COVID-a delom zbog pristrasnosti u procesu zapošljavanja. Ljudi sa simptomima su možda bili skloniji da odgovore na anketu.

Ali glavni element naše studije bio je u poređenju onih koji su prijavili simptome sa onima koji nisu. Istražili smo koji faktori mogu da dovedu do veće ili manje verovatnoće da će ljudi razviti dugi COVID tako što smo pogledali medicinske kartone učesnika. Uzeli smo u obzir faktore uključujući indeks telesne mase (BMI), pol, upotrebu lekova, druga zdravstvena stanja i da li je osoba živela u siromašnom području ili ne.

Otkrili smo da žene i ljudi sa visokim BMI imaju povećan rizik od razvoja dugotrajnog COVID-a u poređenju sa muškarcima i ljudima sa normalnim ili niskim BMI. Dakle, žene sa visokim BMI su bile u najvećem riziku.

Takođe smo primetili trend koji sugeriše da je veća verovatnoća da će stariji ljudi dobiti dugi COVID, ali naša studija nije uključila dovoljno pacijenata da bi to potvrdili (nismo dostigli statističku značajnost). Međutim, ovo zapažanje je podržano u drugim studijama.

Druge studije su na sličan način pokazale da su žene u većem riziku od razvoja dugotrajnog COVID-a. Razlozi za to su nejasni, iako su naučnici pretpostavili da ženski polni hormoni mogu igrati ulogu.

U međuvremenu, istraživanje je takođe identifikovalo visok BMI i gojaznost kao faktore rizika za dugoročni COVID.

Ne znamo tačno zašto bi to moglo biti, ali neki sugerišu da pošto gojaznost dovodi do veće upale u telu, ljudima koji su gojazni treba više vremena da se otarase virusa, što ih zauzvrat predisponira na dugotrajni COVID. U vezi s tim, znamo da ljudi koji su gojazni imaju slabiji imuni sistem, što ne samo da ih stavlja u veći rizik od loših ishoda od početne infekcije, već i otežava uklanjanje virusa.

Zaštitite se

Jedno ograničenje naše studije je da je to bilo samo u jednoj oblasti Engleske. Biće potrebno više istraživanja da bi se obuhvatili širi trendovi, posebno u etničkim manjinskim grupama. Naša studija je takođe posmatrala ljude koji su dugo razvili COVID od infekcije 2020. godine, pre nego što su vakcine protiv COVID-a postale dostupne. Zato bi bilo dobro ponoviti slična istraživanja sada.

Nedavne studije su zapravo pokazale da ljudi koji su vakcinisani imaju značajno manje šanse da razviju dugi COVID. S obzirom na ovo, a pošto vakcinacija protiv COVID-a u prvom redu smanjuje ozbiljnost COVID infekcije, ljudi bi trebalo da izađu i da se vakcinišu ako nisu u toku.

Čini se da je skoro nemoguće ne zaraziti COVID-om danas, barem u većini zemalja, s obzirom da je velika većina zaštitnih mera postepeno nestala. Ali iz dana u dan, održavanje fizičke aktivnosti i održavanje zdrave ishrane pre bilo kakve COVID infekcije takođe može donekle doprineti zaštiti od najgorih i tekućih efekata virusa.