Studija istražuje karakteristike povezane sa lošim odgovorom antitela na COVID-19

Studija istražuje karakteristike povezane sa lošim odgovorom antitela na COVID-19

Odrasli sa određenim socio-demografskim i kliničkim karakteristikama mogu imati slabiji odgovor antitela na vakcinaciju protiv COVID-19, što bi moglo dovesti do većeg rizika od infekcije, prema nedavnoj studiji objavljenoj u Nature Communications.

Studija je otkrila da su odrasli u SAD sa nižim nivoom antitela nakon vakcinacije protiv COVID-19 bili stariji od 65 godina, muškarci, imali su veći indeks telesne mase, pušili ili su imali istoriju pušenja, imali istoriju dijabetesa ili hronične opstruktivne bolesti pluća i koji je primio Pfizer (BNT162b2) vakcinu protiv COVID-19.

Nalazi naglašavaju da će ove grupe pacijenata možda morati da primaju češće vakcinacije protiv COVID-19 kako bi sprečile buduće infekcije, kaže dr Norrina Alen, MPH, mladi profesor zdravstvene politike Kventin D., direktor Centra za Epidemiologija i zdravlje stanovništva i koautor studije.

„To znači da ovi pojedinci koji gube odgovor antitela brže nakon vakcinacije i mogu biti u većem riziku od infekcije COVID-om. Verovatno im je potrebno češće pojačavanje da bi bili sigurni da su zaštićeni od budućih infekcija COVID-om“, rekao je Alen, koji je takođe profesor preventivne medicine na Odseku za epidemiologiju, medicinske društvene nauke i pedijatriju.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, više od 700 miliona ljudi ima dijagnozu COVID-19 od marta 2020. Od tih slučajeva, više od 100 miliona Amerikanaca je obolelo od ove bolesti i trenutno je jedan od vodećih uzroka smrti u Sjedinjene Američke Države.

Razvoj vakcina sa mesindžer RNK (mRNA) drastično je smanjio infekcije COVID-19 i teške bolesti. Vakcine pomažu telu da proizvodi anti-S1 (IgG) antitela protiv šiljastog proteina SARS-CoV-2, virusa koji izaziva COVID-19, a količina prisutnih antitela određuje koliko je verovatno da se telo pacijenta može boriti protiv COVID-19. infekcija.

U trenutnoj studiji, koja je sprovedena kao deo Kohorte kohorti za istraživanje COVID-19 (C4R) Nacionalnog instituta za zdravlje, istraživači su istraživali karakteristike koje su povezane sa odgovorom anti-S1 antitela nakon vakcinacije protiv COVID-19 u više više od 6.000 odraslih Amerikanaca.

Prosečna starost učesnika bila je 73 godine; 58% učesnika su bile žene, a 76% belci. Pored toga, 52% učesnika je primilo Pfizer (BNT162b2) COVID-19 vakcinu, a 48% je primilo Moderna (mRNA-1273) COVID-19 vakcinu.

Nivoi anti-S1 antitela učesnika mereni su iz osušenih mrlja krvi koje su učesnici prikupili između februara 2021. i avgusta 2022. korišćenjem metode uboda prstiju kod kuće.

Sve u svemu, niži nivoi anti-S1 antitela nakon vakcinacije protiv COVID-19 bili su povezani sa učesnicima koji su bili stariji od 65 godina, muškarci, koji su imali veći indeks telesne mase, koji su pušili ili su imali istoriju pušenja, imali su istoriju dijabetesa ili hronične opstrukcije. plućne bolesti i koji su primili Pfizer COVD-19 vakcinu.

„Stopa antitela kod svih opada tokom vremena, ali kod nekih ljudi se ovi padovi dešavaju ranije i brže, što ih dovodi u veći rizik od COVID infekcije. Ovo je važno jer su to iste grupe kod kojih vidimo najveći rizik od teške hospitalizacije COVID-a i loših ishoda COVID“, rekao je Alen.

Učesnici koji su ranije imali infekciju COVID-19 i bili hospitalizovani takođe su pokazali više nivoe anti-S1 antitela, prema studiji.

Alen je napomenuo da je ograničenje studije to što nije istraživala korelaciju između stopa infekcije COVID-19 i nivoa anti-SI antitela, ali da će se proučavati ubuduće.

„Ne znamo u potpunosti odnos između nivoa antitela i budućeg rizika od COVID-a, posebno za PASC, koji je u suštini dugo-COVID, ali to je sledeći korak“, rekao je Alen.

Prema Allenu, sadašnje nalaze treba da razmotre zdravstveni radnici koji će možda morati da podstaknu pacijente u ovim grupama da češće primaju dopunske vakcine protiv COVID-19 i da rade sa zvaničnicima javnog zdravlja na uspostavljanju personalizovanijih preporuka za vakcinaciju za ove pacijente.

„Trebalo bi da razmišljamo o osobi kao pojedincu i da na osnovu toga damo naše dodatne preporuke, za razliku od ovakvog pristupa koji odgovara svima“, rekao je Alen.