Hronični umor nudi tragove dugog COVID-a

Hronični umor nudi tragove dugog COVID-a

Novo istraživanje Univerziteta La Trobe otkrilo je zamršen odnos između dva iscrpljujuća stanja, mialgičnog encefalomijelitisa/sindroma hroničnog umora (ME/CFS) i dugotrajnog COVID-a; nudeći uvid u patologije bolesti i potencijalne načine lečenja.

Pregledni članak, „Razkrivanje zajedničkih mehanizama: uvidi iz nedavnih ME/CFS istraživanja za osvetljavanje dugih COVID patologija“, objavljen u časopisu Trendovi u molekularnoj medicini, proučavao je obe bolesti u tandemu kako bi se otključalo dublje razumevanje njihovih zajedničkih karakteristika i jedinstvenih molekularnih abnormalnosti.

Vodeći autor dr Sara Anneslei, šef La Trobeove laboratorije za molekularnu ćelijsku biologiju, istražila je patologije bolesti koje su istakle značajno preklapanje između ova dva stanja, pri čemu otprilike polovina pacijenata sa dugotrajnim COVID-om ispunjava dijagnostičke kriterijume za ME/CFS.

„Istraživanje oba poremećaja je obostrano korisno sve dok COVID može da pruži jedinstvenu priliku za proučavanje ranih promena bolesti i mapiranje ovih promena tokom trajanja bolesti“, rekao je dr Ensli.

„Nasuprot tome, istraživanje ME/CFS, koje obično uključuje pacijente sa dužim trajanjem bolesti, može dati naznake o budućoj patologiji bolesti dugog COVID-a.

Iako ova dva stanja dele kliničke sličnosti i predložene patologije bolesti, ostaje nejasno da li dele i zajedničke molekularne abnormalnosti.

„Najkonzistentnije izmenjene patologije u ME/CFS i dugotrajnom COVID-u uključuju povećano oslanjanje na alternative ugljenim hidratima kao supstrate za proizvodnju energije i izmenjenu mikrobiotu creva, uz smanjenje bakterija koje sintetišu butirat“, rekao je dr Ensli.

Pregled je istakao obećavajuće rane rezultate u terapijskim intervencijama usmerenim na autoimune odgovore kod ME/CFS i dugog COVID-a, što će zahtevati dalja klinička ispitivanja.

Istraživanje je identifikovalo potencijalne znakove u telu, poznate kao biomarkeri, koji bi mogli pomoći lekarima da bolje dijagnostikuju i prate ova stanja. Utvrđeno je da bi merenje određenih tipova RNK moglo biti najtačniji i klinički izvodljivi tragovi za ME/CFS. Međutim, njihova tačnost i klinička upotreba zahtevaju replikaciju i validaciju u većim uzorcima.

„Korišćenje uvida u oba poremećaja može ubrzati napredak ka poboljšanju života ljudi pogođenih ovim iscrpljujućim stanjima“, rekao je dr Ensli.

Rad dr Enslija se poklapa sa najavom dva projekta La Trobe ME kojima su dodeljeni grantovi za sprovođenje daljih studija o stanju, uključujući i jedno sa dr Enslijem kao istraživačem. Ovaj projekat će ispitati kako različite patologije ME/CFS i dugog COVID-a interaguju, kao što su promene u crevima, mikrobioti, imunološkom sistemu i metabolizmu.