Dugoročna analiza otkriva da su odgovori antitela izazvani vakcinom protiv SARS-CoV-2 dugotrajni

Dugoročna analiza otkriva da su odgovori antitela izazvani vakcinom protiv SARS-CoV-2 dugotrajni

Dugoročna analiza koju su sproveli vodeći mikrobiolozi na medicinskoj školi Ikan na planini Sinai otkriva da su odgovori antitela izazvani vakcinama protiv COVID-19 dugotrajni. Rezultati studije, objavljeni na mreži u časopisu Imunitet, osporavaju ideju da imunitet vakcine zasnovane na iRNK brzo slabi.

Pojava SARS-CoV-2, virusa koji izaziva COVID-19, krajem 2019. godine izazvala je globalnu pandemiju koja je sada u svojoj petoj godini. Vakcine koje su razvijene rekordnom brzinom spasile su milione života. Međutim, pojava SARS-CoV-2 varijanti i slabljenje imuniteta umanjili su efikasnost vakcina protiv simptomatske bolesti. Sada je uobičajena percepcija da imunitet izazvan vakcinom zasnovan na mRNK brzo opada.

Međutim, ova pretpostavka je u velikoj meri zasnovana na podacima iz kratkoročnih studija koje uključuju veoma ograničen broj tačaka podataka nakon maksimalnih odgovora.

Analiza istraživačkog tima Mount Sinai više od 8.000 uzoraka prikupljenih tokom trogodišnjeg perioda u Njujorku ispitala je kako se menjaju odgovori antitela na virusni šik protein nakon infekcija, tokom serije primarne imunizacije, tokom monovalentne i bivalentne dopunske vakcinacije i tokom prodorne infekcije.

Otkrili su da su nakon primarne imunizacije, učesnici sa već postojećim imunitetom (oni koji su prethodno bili zaraženi virusom) brže razvijali veće odgovore antitela i postigli veće titre antitela u stabilnom stanju od pojedinaca koji ranije nisu bili zaraženi.

Opadanje odgovora antitela je bilo okarakterisano dvema fazama: početnim brzim opadanjem od jakog maksimuma nakon vakcinacije, praćenom fazom stabilizacije sa veoma sporim raspadanjem, što sugeriše da su nivoi antitela bili veoma dugotrajni. Dopunska vakcinacija je izjednačila razlike u koncentraciji antitela između učesnika sa i bez prethodnog imuniteta.

Probojne infekcije povećale su antitela na slične nivoe kao dodatna doza vakcine kod osoba koje ranije nisu bile zaražene.

Ova istraga predstavlja jednu od najopsežnijih i najdubljih procena dugovečnosti imunog odgovora na SARS-CoV-2 do sada. Njegov glavni zaključak je da su promene u virusu koje mu omogućavaju da izbegne imunitet, a ne opadanje imuniteta, glavni razlog za prodorne infekcije.

„Naša je jedna od najdugovječnijih studija o COVID-19 tamo“, rekla je Vivijana Simon, MD, Ph. papira.

„Pratite istu grupu ljudi mesečno tokom vremena je retko i moćno jer možete da uporedite imune odgovore na individualnom nivou. SARS-CoV-2 nastavlja da evoluira, tako da je ovo istraživanje važno da pruži razumevanje uticaja novih varijanti i nove doze vakcine na zdrav imuni sistem i da nas sve usmere da napravimo najbolje izbore za održavanje zaštite od virusa koji nastavlja da kruži u našim zajednicama.“

Ova dubinska analiza je omogućena kroz studiju zaštite povezane sa brzim imunitetom na SARS-CoV-2 (PARIS), opservacionu, longitudinalnu kohortu zdravstvenih radnika zdravstvenog sistema planine Sinai koja je pokrenuta u aprilu 2020. godine. U vreme, gusto naseljeno gradsko područje Njujorka bilo je pogođeno eksponencijalnim porastom teških infekcija SARS-CoV-2, a osnovni radnici u sistemu zdravstvene zaštite bili su pod visokim rizikom od infekcije.

Kao odgovor na krizu, tim vodećih virologa, lekara-naučnika i patologa na planini Sinai uspostavio je specifičan i osetljiv SARS-CoV-2 vezujući enzimski imunosorbentni test za precizno merenje titra antitela SARS-CoV-2. Ovaj test je korišćen za merenje imunih odgovora u PARIS kohorti kako bi se utvrdilo koliko brzo je podignuta odbrana antitela i kako se ona menja tokom meseci i godina praćenja.

Pored toga što pokazuje uticaj na individualni odgovor antitela osobe na vakcine na osnovu vrste vakcine koja je primljena i da li je bila inficirana pre nego što je primila prvu dozu, studija PARIS je omogućila razvoj matematičkog modela koji se može koristiti za predviđaju i karakterišu odgovore antitela kako pojedinačnih ljudi tako i populacija.

„Ljudi imaju zamor od pandemije, a usvajanje vakcina je usporeno, posebno nakon što su vakcine počele da se naplaćuju osiguranjem“, rekao je Komal Srivastava, MS, direktor strategije i rada Centra za istraživanje vakcina i spremnost za pandemiju Mount Sinai i ko-prvi autor rada.

„Bili smo prijatno iznenađeni kada smo videli da su doze za pojačavanje vakcine promovisale veliki odgovor antitela bez obzira na ličnu istoriju infekcije osobe, tako da se nadamo da će rezultati naše studije ohrabriti ljude da dobiju pojačivače vakcine kada ispunjavaju uslove i da ostanu angažovani u istraživanju. rad takođe pokazuje uticaj evolucije virusa tokom vremena i zašto je ključno nastaviti ovakve studije uprkos umoru od pandemije.“

Prema istraživačkom timu, model PARIS ima široku primenu za proučavanje kinetike antitela proizvedenih na različite COVID-19 vakcine u različitim populacijama. Oni naglašavaju da ostaje još mnogo posla na analizi neželjenih efekata, primeni modela antitela i kontinuiranom istraživanju novih vakcina i virusnih varijanti.

„Ova studija dodaje suštinski deo podataka za razumevanje složenog imunološkog odgovora izazvanog infekcijom SARS-CoV-2 i vakcinacijom protiv COVID-19“, kaže Huan Manuel Carreno Kuiroz, dr Huan Manuel Carreno Kuiroz, docent na Odseku za mikrobiologiju i ko. -prvi autor rada.

„U svetlu novih virusnih varijanti, koje pretežno indukuju unakrsno reaktivni odgovor antitela protiv šiljastog proteina, biće uzbudljivo detaljno opisati ulogu ovih antitela – posebno onih koja ne neutrališu – u zaštiti od većine nedavne cirkulišuće virusne varijante.“

„Slično, praćenje indukcije antitela specifičnih za varijantu nakon višestrukog izlaganja prodornim infekcijama i primenom ažuriranih vakcina protiv COVID-19, kao što je KSBB.1.5 monovalentni buster, biće ključno za razumevanje evolucije odgovora antitela tokom vremena. „