Litvanija poziva NATO na veća izdvajanja za odbranu i upozorava na ruske pretnje

Litvanija poziva NATO na veća izdvajanja za odbranu i upozorava na ruske pretnje

Ruski predsednik Vladimir Putin ne pokazuje znake popuštanja kada su u pitanju „mirovni sporazumi“, što ukazuje na njegov postojani apetit za teritorijalnim proširenjem bez obzira na eventualne ustupke. Ova izjava dolazi od ministra spoljnih poslova Litvanije, Gabrijeliusa Landsbergisa, koji je istakao ovu temu pred sastanak Generalne skupštine UN.

Landsbergis je izneo predlog da bi, ukoliko bi sve članice NATO saveza pratile primer Litvanije i izdvojile najmanje 3% svog BDP-a za odbranu, to bi rezultiralo dodatnih 270 milijardi dolara za podršku Ukrajini i za jačanje granica NATO-a. On je istakao da je Litvanija uspela u ovom poduhvatu uprkos skeptičnim komentarima koji su tvrdili da je takav korak politički nemoguć.

Ministar je naglasio da podrška javnosti za veće izdvajanje sredstava za odbranu zahteva novu društvenu saglasnost i široko razumevanje posledica neaktivnosti. Litvanci su svesni opasnosti koju predstavlja ruska agresija, s obzirom da su u prošlosti bili suočeni sa gubicima civilnih života usled ruske vojne intervencije.

Landsbergis je upozorio da postoji tendencija potcenjivanja rizika koje ovaj regionalni sukob sa Rusijom nosi za celu Evropu, ističući da je ova borba postala globalna u svojoj prirodi, zasnovana na principima slobode i prosperiteta.

Ministar je takođe istakao da je neophodno razbijati mitove poput onog da bi predaja Ukrajine brzo donela mir. Pregovori sa Rusijom, prema njegovim rečima, nikada nisu bili efikasni, što se pokazalo kako u vreme Putina, tako i u prethodnim periodima ruske istorije. On je naglasio važnost ozbiljne debate o ulozi poreskih obveznika u nacionalnoj odbrani kako bi se obezbedila adekvatna sredstva za odvraćanje i zaštitu suvereniteta.

Landsbergis je zaključio da, iako se možda čini skupim, povećanje izdvajanja za odbranu na 3% BDP-a predstavlja neophodan korak kako bi se sprečila eventualna invazija, čemu svedoči primer istorijskih iskustava drugih zemalja poput Velike Britanije tokom Drugog svetskog rata.

Ukrajinski predsednik će učestvovati na sastanku Saveta bezbednosti UN posvećenom pitanju Ukrajine, kao i na generalnoj debati tokom 79. zasedanja Generalne skupštine UN.