Postoji zabrinjavajuća veza između najnovijih olimpijskih sportova i stopa povreda

Postoji zabrinjavajuća veza između najnovijih olimpijskih sportova i stopa povreda

Sportisti su dostigli nove visine tokom Olimpijskih igara u Tokiju 2020. uz dodatak sedam novih sportova, uključujući karate i penjanje.

Ali dok su ukupne povrede ostale uporedive sa prethodnim utakmicama, neki od novih sportova doprineli su nesrazmerno velikom broju njih.

Da bi zaštitio dobrobit sportista, Međunarodni olimpijski komitet (MOK) vrši reviziju povreda i bolesti na svakoj Olimpijadi i upravo su objavili svoju trenutnu procenu za Olimpijske igre u Tokiju od 23. jula do 8. avgusta 2021.

11.315 sportista iz 206 nacionalnih olimpijskih komiteta učestvovalo je na ovom proslavljenom globalnom takmičenju, a njihovi medicinski timovi prijavili su ukupno 1035 povreda i 438 bolesti tokom 17 dana događaja.

To u proseku iznosi oko devet povreda i četiri bolesti na 100 sportista.

Dok je COVID-19 uticao na 18 sportista (manje od 0,2 odsto), ukupno je bilo manje bolesti nego prethodnih godina.

„Ovo bi se u velikoj meri moglo pripisati opsežnim kontramerama koje su uvedene da bi se ublažio COVID-19, efikasno smanjujući prenošenje COVID-19 i svih respiratornih infekcija“, pišu sportski naučnik MOK-a Torbjorn Soligard i njegove kolege.

Ukupna stopa povreda od 9 procenata bila je slična onoj na Igrama u Riju 2016. (8 procenata), Londonu 2012. (11 procenata) i Pekingu 2008. (10 procenata).

Najveća incidencija povreda desila se tokom boksa (27 procenata) zajedno sa novim sportovima BMKS trke (27 procenata), BMKS slobodnim stilom (22 procenata), skejtbordom (21 procenat) i karateom (19 procenata).

Moglo bi biti mnogo razloga zašto su sportisti koji se takmiče u novim sportovima završili sa više povreda, primećuju istraživači – od vremenskih uslova, dizajna terena, staze ili opreme do svesti i pridržavanja treninga za prevenciju povreda.

„Ovo naglašava važnost stalnog, longitudinalnog praćenja povreda i bolesti jer se takve varijable mogu menjati tokom vremena“, pišu oni.

Oni koji upravljaju sportom „moraju da koriste ove podatke u cilju smanjenja rizika u budućim događajima“.

Toplotne bolesti su takođe pogodile 78 sportista, što nije iznenađujuće s obzirom na temperaturu koja je porasla na preko 30 °C, sa relativnom vlažnošću od preko 70 procenata, što može otežati fiziološki tretman vrućine.

Srećom, slučajevi su bili blagi, što je tim pripisao naporima za ublažavanje.

To je uključivalo izmeštanje nekih događaja, preporuke za treninge u sličnim uslovima uoči utakmica za koje je istraživanje pokazalo da mogu pomoći sportistima da tolerišu ekstremnije uslove.

Postojale su i odredbe kao što su hidratacija i hlad tokom događaja i ledene kupke posle.

Istraživači su pozdravili uspeh Olimpijskih mera protiv COVID-19, ali preporučuju da se buduće igre održavaju u hladnijim okruženjima.

„Ovo će smanjiti potrebu za resursima za sprovođenje mera protiv vrelinskih bolesti (i od organizatora događaja i od sportista) i maksimizirati šanse sportista da bezbedno postignu svoj vrhunac“, zaključuju Soligard i tim.