Nova istraživanja o vlaknima: Koja vrsta je najbolja za mršavljenje i zdravlje?

Nova istraživanja o vlaknima: Koja vrsta je najbolja za mršavljenje i zdravlje?

Ishrana bogata vlaknima postala je ključna u održavanju zdravlja, a poslednjih godina mikrobiom, tj. bakterije koje nastanjuju naša creva, postao je centralna tačka u istraživanjima o tome kako određena vlakna utiču na naše zdravlje. Ipak, nova studija sugeriše da nisu sva vlakna jednako korisna, naročito kada je reč o mršavljenju i kontroli nivoa šećera u krvi.

Istraživači sa Univerziteta u Arizoni (UA) i Univerziteta u Beču sproveli su eksperiment sa miševima i otkrili da samo određena vlakna imaju značajan učinak na zdravlje. Konkretno, vlakna iz zobi i ječma, poznata kao beta-glukan, pokazala su se kao najkorisnija u kontroli šećera u krvi i mršavljenju, dok ostala vlakna, poput pšeničnog dekstrina, pektina, otpornih škrobova i celuloze, nisu imala isti efekat.

Beta-glukan, koji se najčešće nalazi u zobi i ječmu, u ovoj studiji bio je jedino vlakno koje je pokazalo pozitivan efekat na gubitak telesne mase i smanjenje telesnih masti, čak i kada su miševi bili na dijeti bogatoj mastima. Ova vlakna imaju sposobnost da poboljšaju mikrobiom creva, posebno povećavajući broj korisnih bakterija poput Ileibacterium, koje su povezane s mršavljenjem.

Ostala vlakna nisu pokazala iste rezultate. Miševi koji su konzumirali pšenični dekstrin, pektin i druge oblike vlakana nisu imali značajan gubitak težine, iako su se njihova creva prilagodila novim uslovima i došlo do promene u mikrobiomu.

Studija je takođe pokazala da su miševi hranjeni beta-glukanom imali poboljšane koncentracije butirata, metabolita koji nastaje kada mikrobne bakterije u crevima razgrađuju vlakna. Butirat je povezan sa oslobađanjem GLP-1, peptida koji reguliše apetit i pomaže u kontroli telesne mase. Ovaj efekat je sličan onom koji izazivaju lekovi poput Ozempića, koji stimulišu oslobađanje inzulina i pomažu u kontroli glukoze u krvi.

Iako se nalazi još uvek temelje na istraživanjima na miševima, rezultati ove studije ukazuju da neki oblici vlakana mogu imati značajniji uticaj na mršavljenje i zdravlje od drugih. Uvođenje više beta-glukana u ishranu, bilo kroz hranu poput zobi i ječma ili dodatke prehrani, moglo bi imati koristi za kontrolu telesne mase, nivoa šećera u krvi i zdravlje probavnog sistema.

Iako je još potrebna dalja istraživanja na ljudima, ovi nalazi mogu pomoći u razumevanju kako vlakna utiču na zdravlje i mogu dati korisne informacije kako da se bolje koristi njihova terapijska moć u borbi protiv gojaznosti i dijabetesa.