Ukrajina se suočava sa smrtonosnim raketnim napadom nakon što je obezbedila tenkove od saveznika

Ukrajina se suočava sa smrtonosnim raketnim napadom nakon što je obezbedila tenkove od saveznika

KIJEV – Rusija je gađala Ukrajinu projektilima i dronovima, ubivši najmanje 11 ljudi, prema zvaničnicima, nakon što su zapadni saveznici Kijevu obećali tenkove u borbi protiv invazije Moskve, prenosi Rojters.

Alarmi za vazdušni napad oglasili su se u četvrtak širom Ukrajine dok su ljudi krenuli na posao. U glavnom gradu Kijevu, gužve su se neko vreme skrivale u stanicama metroa.

„Nijedna soba nije ostala netaknuta, sve je pogođeno“, rekla je Halina Panosjan, 67, istražujući iskrivljene listove valovitog metala, zgužvane zidove i veliki krater od projektila ispred svoje uništene kuće u Hlevahi kod Kijeva.

„Bio je izuzetno glasan udar koji me je naterao da skočim. Bio sam u spavaćoj sobi… Spasilo me je to što je spavaća soba na drugoj strani kuće.“

Ruske snage obučavale su tenkovsku, minobacačku i artiljerijsku vatru na više od 60 gradova i sela u luku teritorije koji se proteže od Černigovske i Sumske oblasti na severu do Harkovske oblasti na severoistoku i u žarišnim tačkama ruskih pokušaja da napreduju u Donjeckoj oblasti na istoku – Bakhmut i Avdiivka.

Ukrajinska vojska saopštila je da je oborila 47 od 59 ruskih projektila – od kojih su neke ispaljene iz strateških bombardera Tu-95 na ruskom Arktiku. Rusija je takođe izvela 37 vazdušnih udara, od kojih 17 koristeći bespilotne letelice iranske proizvodnje Shahed-136. Svi dronovi su oboreni, saopštio je vojni generalštab.

Jedanaest ljudi je poginulo, a 11 je ranjeno u napadima dronova i raketa, koji su zahvatili 11 regiona i oštetili 35 zgrada, rekao je portparol Državne službe za vanredne situacije.

Rusija je ljutito odgovorila na vest u sredu da će Nemačka i Sjedinjene Države poslati na desetine modernih tenkova u Ukrajinu. Više tenkova će stići iz Kanade, Poljske, Britanije, Finske i Norveške, dok još nekoliko saveznika, uključujući Francusku, Španiju i Holandiju, takođe razmišlja o slanju tenkova.

Moskva je u prošlosti reagovala na ukrajinske uspehe masovnim vazdušnim udarima koji su milione ostavili bez svetlosti, toplote i vode. U četvrtak se činilo da sledi taj obrazac. Premijer Denis Šmihal rekao je da su ruski napadi u četvrtak bili usmereni na energetska postrojenja.

„Danas sam održao hitan sastanak o energetskoj situaciji – o nestašicama koje nastaju i radovima na popravci nakon napada terorista. Timovi za popravke rade na onim lokacijama na kojima je došlo do pogodaka“, rekao je predsednik Volodomir Zelenski u večernjem video obraćanju u četvrtak. .

Kremlj je rekao da obećanu isporuku zapadnih tenkova vidi kao dokaz sve veće „direktne umešanosti“ Sjedinjenih Država i Evrope u 11-mesečni rat, što oboje poriču.

Zapadni saveznici su do sada ubacili oko 150 tenkova, dok je Ukrajina rekla da su joj potrebne stotine da razbije ruske odbrambene linije i povrati okupiranu teritoriju na jugu i istoku. Očekuje se da će Moskva i Kijev, koji su se do sada oslanjali na tenkove T-72 iz sovjetske ere, pokrenuti nove kopnene ofanzive u proleće.

Nakon što su joj obećani moderni tenkovi, Ukrajina sada traži zapadne borbene avione četvrte generacije kao što su američki F-16, rekao je savetnik ukrajinskog ministra odbrane.

DTEK, najveći ukrajinski privatni proizvođač energije, sproveo je u četvrtak preventivno vanredno isključenje struje u Kijevu, okolnom regionu i regionima Odese i Dnjepropetrovska.

U Odesi, crnomorska luka proglasila je u sredu kulturnu agenciju UN Unesko mestom „Svetsko nasleđe u opasnosti“, ruski projektili su oštetili energetske objekte, saopštile su vlasti, baš u trenutku kada je francuska ministarka spoljnih poslova Katarina Kolona stigla.

„Ono što smo danas videli, novi udari na civilnu ukrajinsku infrastrukturu nije vođenje rata, to je vođenje ratnih zločina“, rekla je ona.

Sjedinjene Države su u četvrtak zvanično proglasile rusku privatnu vojnu kompaniju Vagner grupu transnacionalnom kriminalnom organizacijom, zamrzavajući njenu američku imovinu zbog pomaganja ruskoj vojsci u ratu u Ukrajini.

Rusija je od početka rata pomerila fokus svoje retorike sa „denacifikacije“ i „demilitarizacije“ svog suseda na suočavanje sa onim što se kaže da je agresivna i ekspanzionistička NATO alijansa koju predvode SAD.