Zašto zakoni o oružju nisu sprečili napadača iz Hajlend Parka da kupuje oružje

Zašto zakoni o oružju nisu sprečili napadača iz Hajlend Parka da kupuje oružje

Naoružani napadač optužen za ubistvo sedam ljudi na paradi povodom Dana nezavisnosti u predgrađu Čikaga Hajlend Park dobio je dozvolu za oružje samo nekoliko meseci nakon što je policija istražila navodne pretnje koje je uputio da ubije svoju porodicu.

To je pokrenulo pitanja zašto ga relativno strogi državni zakoni o oružju – uključujući statut „crvene zastave“ i zahtev za licencu – nisu sprečili da kupi pet komada oružja.

Policija je imala dva prethodna susreta sa osumnjičenim strelcem, Robertom Krimom, koji sada ima 21 godinu. U aprilu 2019. odgovorili su na hitni poziv u kojem su prijavili da je pokušao samoubistvo. U septembru 2019. posetili su njegov dom nakon prijave da je pretio ubistvom članovima porodice.

Porodica je pristala da dozvoli policiji da uzme kolekciju od 16 noževa, bodeža i mača iz Krimovog ormana „na čuvanje“, navodi se u policijskom izveštaju. Krimov otac rekao je policiji da oružje pripada njemu i da je vraćeno kasnije tog dana.

Krimo nije uhapšen niti optužen, a niko od članova njegove porodice nije podneo tužbu protiv njega, navodi policija.

Tri meseca nakon navodne pretnje, u decembru 2019, Crimo je uspešno podneo zahtev za identifikaciju vlasnika vatrenog oružja, ili FOID, koja je potrebna pre nego što neko može legalno da kupi oružje u Ilinoisu. Državna policija je rekla da je njegov otac sponzorisao njegovu prijavu, što je uslov za kandidate mlađe od 21 godine.

U četiri navrata između 2020. i 2021. godine, Crimo je legalno kupio ukupno pet oružja, uključujući i jedno za koje policija kaže da je upotrebio u napadu u ponedeljak.

Ilinois je jedna od 19 država sa zakonom o „crvenoj zastavi“ koji dozvoljava porodici ili organima za sprovođenje zakona da zatraže od sudije da privremeno spreči osobu da poseduje ili nabavi vatreno oružje jer se ta osoba smatra opasnom.

Za razliku od provjere prošlosti, koje provjeravaju krivičnu istoriju osobe, pravni stručnjaci kažu da zakon o crvenoj zastavi omogućava sudiji da ispita nedavno ponašanje u potrazi za potencijalnim prijetnjama.

U Ilinoisu, „jasni i ubedljivi“ dokazi moraju biti predstavljeni sudu da osoba sa vatrenim oružjem predstavlja „značajnu opasnost“ za sebe ili druge. Podnosioci predstavke mogu da iznesu sve relevantne dokaze, uključujući nasilne slike poput onih koje je na društvenim mrežama objavio optuženi strelac u ponedeljak.

U Krimovom slučaju, nijedan član porodice niti bilo koji policajac nije podneo peticiju tražeći da ga spreči da nabavi oružje. U vreme navodne pretnje, on nije posedovao dozvolu za oružje, nije podneo nikakvu prijavu i nije posedovao oružje.

U saopštenju u sredu, državna policija je rekla da bi dokazi koji su bili dostupni u vreme kada je Crimo podneo zahtev za dozvolu bili „nedovoljni“ da bi se obezbedila zabrana prilaska vatrenom oružju prema zakonu o crvenoj zastavi.

Ilinois je jedna od retkih država koja zahteva licencu – FOID – pre nego što se oružje može kupiti.

Državna policijska agencija razmatra sve prijave FOID-a, uključujući i to da li pojedinac ima istoriju kriminala ili mentalne bolesti ili podleže bilo kakvim zaštitnim nalozima, kao što je zabrana prilaska „crvena zastava“.

Policija takođe može odbiti zahtev ako se smatra da je osoba „jasna i prisutna opasnost“.

Kada se dobije FOID, osoba može legalno kupiti vatreno oružje. Ako se oružje kupi od licenciranog dilera, transakcija pokreće proveru kriminalne prošlosti, koja uključuje federalnu bazu podataka.

U slučaju Krima, policija Hajlend Parka podnela je državnoj policiji izveštaj o „jasnoj i sadašnjoj opasnosti“ u vezi sa Krimom na dan poziva u septembru 2019.

Državna policija je pregledala izveštaj i utvrdila da je navodna pretnja prijavljena „iz druge ruke“ policajcima, navodi se u saopštenju.

Agencija je takođe navela da su i Krimo i njegova majka osporili da se pretnja dogodila, da nema verovatnog razloga za hapšenje i da je njegov otac polagao pravo na vlasništvo nad oštrim oružjem u ormanu.

„Službenik za pregled je zaključio da nema dovoljno informacija za utvrđivanje jasne i prisutne opasnosti“, navodi se u saopštenju.

Kada je Crimo podneo zahtev za FOID tri meseca kasnije, državna policija nije imala nove informacije koje bi utvrdile da on predstavlja opasnost, saopštila je agencija, te je stoga bila zakonski obavezna da odobri dozvolu. Crimo nije imao dosije o hapšenju, nije imao istoriju mentalnog zdravlja ili drugi faktor koji bi bio diskvalifikovan po zakonu.

Krimo je prošao proveru kada je kupio svoje oružje iz istog razloga, sa samo manjim prekršajem u posedovanju duvana iz 2016. godine.

Dvopartijski zakon o sigurnijim zajednicama, koji je predsednik Džo Bajden potpisao u junu, ne stvara savezni zakon o crvenoj zastavi, već obezbeđuje 750 miliona dolara za podsticanje država da usvoje zakone i edukaciju javnosti o tome kako da ih koriste.

Zakon takođe proširuje proveru prošlosti za osobe mlađe od 21 godine, kao što je Krimo bio kada je podneo zahtev za dozvolu za oružje. Novi zakon o oružju zahteva pretres kriminalne istorije, maloletničke evidencije i dosijea o mentalnom zdravlju, iako pravni stručnjaci kažu da se čini malo verovatnim da bi proširena pretraga otkrila informacije koje bi ga diskvalifikovale iz posedovanja oružja.

To takođe zahteva da obavesti lokalnu policiju, koja je možda prepoznala Krimovo ime, povezala ga sa pretnjama da će ubiti njegovu porodicu i možda pokušala da ga spreči da nabavi pištolj po zakonu o crvenoj zastavi, rekao je Kristijan Hejn, potpredsednik politike u Brejdiju, grupa za kontrolu oružja.