Putin se poziva na bitku za Staljingrad kao opravdanje za borbu protiv Ukrajine

Putin se poziva na bitku za Staljingrad kao opravdanje za borbu protiv Ukrajine

MOSKVA – Ruski predsednik Vladimir Putin obeležio je u četvrtak 80. godišnjicu sovjetske pobede u Drugom svetskom ratu nad nacističkim nemačkim snagama u bici kod Staljingrada i pozvao na dugu i iscrpljujuću borbu kao opravdanje za sukob u Ukrajini, preneo je AP.

Putin je položio venac na večnu vatru spomen-kompleksa palim borcima Crvene armije u Volgogradu, današnjeg imena grada, koji se prostire duž zapadne obale reke Volge. Memorijalom dominira 85-metarska skulptura žene koja drži mač, najviša statua u Evropi.

Potom je rekao: „Sada, nažalost, vidimo da ideologija nacizma, u svom modernom obliku, u svojoj modernoj manifestaciji, ponovo predstavlja direktnu pretnju po bezbednost naše zemlje. Iznova i iznova smo primorani da odbijemo agresiju kolektivnog Zapada.

Putin i drugi ruski zvaničnici često okarakterišu Ukrajinu kao leglo neonacističkih verovanja, iako je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski jevrejskog porekla.

Pozivajući se na nedavnu odluku Nemačke da isporuči napredne borbene tenkove Leopard, Putin je upozorio da će „savremeni rat sa Rusijom za njih biti sasvim drugačiji“.

„Neverovatno, ali je činjenica: ponovo nam prete nemačkim tenkovima Leopard sa krstovima naslikanim na oklopu“, rekao je Putin.

„I oni će se ponovo boriti protiv Rusije na teritoriji Ukrajine rukama Hitlerovih sledbenika, banderovaca“, rekao je on, misleći na ukrajinskog nacionalističkog vođu Stepana Banderu iz vremena Drugog svetskog rata za kojeg se smatralo da je saradnik nacista.

Bitka za Staljingrad ima dubok odjek u Rusiji.

Petomesečne borbe između avgusta 1942. i februara 1943. smatraju se najkrvavijom bitkom u istoriji, a broj poginulih vojnika i civila dostigao je čak 2 miliona. Veći deo grada je pretvoren u ruševine pre nego što su se nacističke snage predale 2. februara 1943. godine.

Bila je to velika prekretnica u evropskom teatru Drugog svetskog rata, a bitka ostaje ogroman izvor ponosa u modernoj Rusiji, hvaljena kao demonstracija vojne moći i moralne ozbiljnosti.

Grad je preimenovan 1961. kao deo odbacivanja kulta ličnosti diktatora Josifa Staljina od strane Sovjetskog Saveza. Pozivi na obnovu starog imena nisu dobili blagoslov Kremlja.

Dok se ruske snage bore za osvajanje zemlje u Ukrajini, poslanicima iz dominantne partije Jedinstvena Rusija rečeno je da uporede borbu u Ukrajini sa Staljingradom, piše list Komersant.

Neki Rusi su u četvrtak eksplicitno istakli tu vezu.

„Postignuće naših očeva i dedova, pokazujući neviđeno herojstvo, hrabrost i požrtvovanost tokom odbrane Staljingrada, i dalje inspiriše naše hrabre vojnike koji na poljima specijalne vojne operacije izvršavaju odgovorne borbene zadatke i brane suverenitet, nezavisnost i bezbednosti naše zemlje“, rekao je poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril, koristeći zvaničnu karakterizaciju sukoba koji je počeo pre skoro godinu dana.

Šef Komunističke partije Genadij Zjuganov, nakon polaganja cveća na spomenik Neznanom vojniku ispred Kremlja, rekao je da se nada da će ruske snage pobediti u Ukrajini.

„Da bismo to uradili, neophodno je usvojiti jedinstveno iskustvo pobedničke Crvene armije, Staljingradske bitke, Orlja, Kurska“, rekao je Zjuganov.