Nalazi američkih obaveštajnih službi pokazuju da Kina povećava prodaju opreme Rusiji

Nalazi američkih obaveštajnih službi pokazuju da Kina povećava prodaju opreme Rusiji

Kina je povećala prodaju Rusiji mašina alatki, mikroelektronike i druge tehnologije koju Moskva zauzvrat koristi za proizvodnju projektila, tenkova, aviona i drugog naoružanja za upotrebu u ratu protiv Ukrajine, prema proceni SAD.

Dva visoka zvaničnika Bajdenove administracije, koji su u petak razgovarali o osetljivim nalazima pod uslovom anonimnosti, rekli su da je 2023. oko 90 odsto ruske mikroelektronike dolazilo iz Kine, koju je Rusija koristila za proizvodnju projektila, tenkova i aviona. Skoro 70% od oko 900 miliona dolara uvoza alatnih mašina u Rusiji u poslednjem kvartalu 2023. došlo je iz Kine.

Kineski i ruski entiteti takođe rade na zajedničkoj proizvodnji bespilotnih letelica unutar Rusije, a kompanije iz Kine verovatno obezbeđuju Rusiji nitrocelulozu potrebnu za proizvodnju pogonskog oružja, rekli su zvaničnici.

Peking takođe radi sa Rusijom na poboljšanju svojih satelitskih i drugih svemirskih kapaciteta za upotrebu u Ukrajini, razvoj za koji zvaničnici kažu da bi dugoročno mogao da poveća pretnju koju Rusija predstavlja širom Evrope. Zvaničnici, pozivajući se na umanjene nalaze obaveštajnih službi, rekli su da su SAD takođe utvrdile da Kina daje slike Rusiji za njen rat protiv Ukrajine.

Zvaničnici su razgovarali o nalazima jer se očekuje da će državni sekretar Antoni Blinken ovog meseca otputovati u Kinu na razgovore. Predsednik Džo Bajden je ranije direktno izneo svoju zabrinutost sa kineskim predsednikom Si Đinpingom u vezi sa indirektnom podrškom Pekinga ratnim naporima Rusije.

Iako Kina nije pružila direktnu smrtonosnu vojnu podršku Rusiji, ona ju je diplomatski podržala u okrivljavanju Zapada da je izazvao odluku ruskog predsednika Vladimira Putina da započne rat i uzdržala se da to nazove invazijom u znak poštovanja prema Kremlju.

Kina je takođe rekla da Rusiji ne pruža oružje ili vojnu pomoć, iako je održavala snažne ekonomske veze sa Moskvom, zajedno sa Indijom i drugim zemljama, usred sankcija Vašingtona i njegovih saveznika.

Si se u utorak u Pekingu sastao sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, koji je pohvalio Sijevo vođstvo.

Rastuća ekonomska i diplomatska izolacija Rusije učinila je da se sve više oslanja na Kinu, njenog bivšeg rivala za vođstvo komunističkog bloka tokom Hladnog rata.

Ministarka finansija Dženet Jelen, koja se ove nedelje vratila u Vašington iz posete Pekingu, rekla je da je upozorila kineske zvaničnike da je Bajdenova administracija spremna da sankcioniše kineske banke, kompanije i rukovodstvo Pekinga, ako pomognu ruskim oružanim snagama u njenoj invaziji na Ukrajinu. .

Demokratski predsednik je u decembru izdao izvršnu naredbu kojom Jelen daje ovlašćenje da sankcioniše finansijske institucije koje su pomagale ruskom vojno-industrijskom kompleksu.

„I dalje smo zabrinuti zbog uloge koju sve firme, uključujući i one u NR Kini, igraju u ruskim vojnim nabavkama“, rekla je Jelen novinarima, koristeći inicijale za Narodnu Republiku Kinu. „Naglasio sam da kompanije, uključujući i one u NR Kini, ne smeju da pružaju materijalnu podršku ruskom ratu i da će se suočiti sa značajnim posledicama ako to učine. I naglasio sam da se sve banke koje omogućavaju značajne transakcije koje usmeravaju vojnu ili robu dvostruke namene ka ruskoj odbrambenoj industrijskoj bazi izlažu riziku od američkih sankcija.

U međuvremenu, Kina je u četvrtak najavila retke sankcije dvema američkim odbrambenim kompanijama zbog, kako je nazvala, podrške prodaji oružja Tajvanu, samoupravnoj ostrvskoj demokratiji za koju Peking tvrdi da je sopstvena teritorija koju treba silom vratiti ako bude potrebno.

Saopštenjem se zamrzavaju imovina General Atomics Aeronautical Sistems i General Dinamics Land Sistems u Kini. Takođe zabranjuje menadžmentu kompanija ulazak u zemlju.

Dokumentacija pokazuje da General Dinamics upravlja sa pola tuceta Gulfstream i operacija mlazne avijacije u Kini, koja se i dalje u velikoj meri oslanja na stranu vazduhoplovnu tehnologiju čak i dok pokušava da izgradi sopstveno prisustvo na terenu.

Kompanija takođe pomaže da se Tajvan kupi tenk Abrams kako bi zamenio zastareli oklop namenjen da odvrati ili odoli invaziji iz Kine.

General Atomics proizvodi dronove Predator i Reaper koje koristi američka vojska.