Kineski i tajvanski ratni brodovi igraju se „mačke i miša”

Kineski i tajvanski ratni brodovi igraju se „mačke i miša”

TAJPEJ – Kineski i tajvanski ratni brodovi igrali su u nedelju „mačku i miš” na otvorenom moru, nekoliko sati pre zakazanog završetka četvorodnevnih kineskih vojnih vežbi bez presedana, pokrenutih kao reakcija na posetu predsednika američkog Kongresa Tajvanu, prenosi Rojters.

Prošlonedeljna poseta Nensi Pelosi tom samoupravnom ostrvu razbesnela je Kinu, koja je po prvi put odgovorila probnim lansiranjem balističkih projektila iznad glavnog grada ostrva i presecanjem komunikacionih veza sa Sjedinjenim Državama.

Po 10 ratnih brodova iz Kine i Tajvana plovilo je u neposrednoj blizini Tajvanskog moreuza, a neki kineski brodovi su prelazili srednju liniju, nezvanični tampon koji razdvaja dve strane, prema osobi koja je upoznata sa tim.

Dok su kineske snage „pritiskale“ liniju, kao što su to učinile u subotu, tajvanska strana je ostala blizu da nadgleda i, gde je moguće, uskratila Kinezima mogućnost da pređu.

„Dve strane pokazuju uzdržanost, rekla je osoba, opisujući manevre kao „mačka i miš“ na otvorenom moru.

„Jedna strana pokušava da pređe, a druga stane na put i tera ih u nepovoljniji položaj i na kraju se vrate na drugu stranu.

Tajvan je rekao da su njegove protivbrodske rakete sa obale i rakete zemlja-vazduh „Patriot“ u pripravnosti.

Kineske vežbe, sa centrom na šest lokacija širom ostrva, počele su u četvrtak i trebalo bi da traju do podneva u nedelju. Kineska vojska saopštila je u subotu da izvodi pomorske i vazdušne zajedničke vežbe severno, jugozapadno i istočno od Tajvana sa fokusom na testiranju sposobnosti za kopnene napade i napade sa mora.

Sjedinjene Države su vežbe nazvale eskalacijom.

„Ove aktivnosti predstavljaju značajnu eskalaciju u naporima Kine da promeni status kvo. One su provokativne, neodgovorne i povećavaju rizik od pogrešne procene“, rekao je portparol Bele kuće.

„Oni su takođe u suprotnosti sa našim dugogodišnjim ciljem održavanja mira i stabilnosti preko Tajvanskog moreuza, što svet očekuje.

Kina je prekinula komunikaciju putem različitih kanala sa Sjedinjenim Državama kao deo svog odgovora na Pelosijevu posetu, uključujući između komandi vojnih pozorišta i klimatskih promena.

Američki državni sekretar Entoni Blinken optužio je Kinu da preduzima „neodgovorne“ korake i da se udaljava od davanja prioriteta mirnom rešenju ka upotrebi sile.

Tajvanska vojska je u subotu saopštila da kineski brodovi i avioni koji učestvuju u vežbama izvode simulirani napad na ostrvo koje Kina smatra svojom teritorijom.

Ministarstvo odbrane Tajvana je kasnije saopštilo da su njegove snage ubacile mlazne avione da odvrate 20 kineskih aviona, uključujući 14 koji su prešli srednju liniju. Takođe je otkrio 14 kineskih brodova koji vode aktivnosti oko Tajvanskog moreuza.

Ministarstvo je objavilo fotografiju na kojoj se vidi kako tajvanski mornari pomno posmatraju obližnji kineski brod.

Tajvanske snage su u petak ispalile rakete kako bi upozorile dronove koji lete iznad njegovih ostrva Kinmen i neidentifikovane letelice koje lete iznad njegovih ostrva Macu. Obe grupe ostrva su blizu kineske obale.

„Kineske vojne vežbe su jednostrano promenile trenutnu situaciju u regionu i ozbiljno narušile mir u Tajvanskom moreuzu“, saopštilo je ministarstvo.

Pelosi, dugogodišnja kineska kritičarka i politička saveznica američkog predsednika Džoa Bajdena, doputovala je u utorak kasno na Tajvan u posetu jednog američkog zvaničnika ostrvu na najvišem nivou poslednjih decenija, uprkos kineskim upozorenjima. Ona je rekla da je njena poseta pokazala nepokolebljivu posvećenost SAD podršci tajvanskoj demokratiji.

„Svet se suočava sa izborom između autokratije i demokratije“, rekla je ona. Ona je takođe naglasila da se njeno putovanje „nije radilo o promeni statusa kvo na Tajvanu ili u regionu“.

Tajvan je bio pod samoupravom od 1949. godine, kada su komunisti Mao Cedunga preuzeli vlast u Pekingu nakon što su u građanskom ratu pobedili nacionaliste Čang Kaj Šeka Kuomintanga, što je dovelo do njihovog povlačenja na ostrvo.

Kina kaže da su njeni odnosi sa Tajvanom interna stvar i da zadržava pravo da stavi ostrvo pod svoju kontrolu, silom ako je potrebno. Tajvan odbacuje tvrdnje Kine rekavši da samo narod Tajvana može odlučiti o svojoj budućnosti.

Govoreći tokom posete Filipinima, Blinken je rekao da su Sjedinjene Države čule zabrinutost saveznika zbog, kako je rekao, opasnih i destabilizujućih akcija Kine, ali je Vašington nastojao da izbegne eskalaciju situacije.

On je rekao da je prekid bilateralnog dijaloga Kine u osam ključnih oblasti potezi koji će kazniti svet.

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji rekao je na brifingu za medije u petak da Blinken širi „dezinformacije“, dodajući: „Želimo da izdamo upozorenje Sjedinjenim Državama: Ne delujte brzopleto, ne stvarajte veću krizu“.

Kina nije spomenula obustavu vojnih pregovora na najvišim nivoima, kao što su američki sekretar za odbranu Lojd Ostin i predsedavajući Združenog generalštabova generalom Markom Milijem. Iako su ti razgovori bili retki, zvaničnici su rekli da su važni u slučaju vanredne situacije.

Japansko ministarstvo odbrane saopštilo je da je posljednja potraga pet od devet projektila ispaljenih prema njegovoj teritoriji palo u njegovu ekskluzivnu ekonomsku zonu.