SAD i saveznici razmišljaju o opcijama „i unutar i izvan UN“ za nadgledanje Severne Koreje

SAD i saveznici razmišljaju o opcijama „i unutar i izvan UN“ za nadgledanje Severne Koreje

Sjedinjene Države i njihovi saveznici razgovaraju o opcijama „i unutar i izvan sistema UN“ za stvaranje novog mehanizma za nadgledanje Severne Koreje u vezi sa njenim programom nuklearnog oružja, rekao je u sredu američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama.

Rusija je prošlog meseca stavila veto na rezoluciju Ujedinjenih nacija u potezu koji je efektivno ukinuo praćenje sankcija Saveta bezbednosti protiv Severne Koreje od strane eksperata UN, što je izazvalo optužbe Zapada da Moskva deluje kako bi zaštitila svoju kupovinu oružja od Severne Koreje kako bi podstakla svoj rat u Ukrajini.

„Radujem se angažovanju i sa Republikom Korejom i sa Japanom, ali i sa istomišljenicima (zemljama) u pokušaju da se razviju opcije kako unutar UN-a tako i izvan UN-a. Poenta je da ne možemo dozvoliti rad da je komisija eksperata propala“, rekla je američka ambasadorka Linda Tomas-Grinfild na konferenciji za novinare u Seulu, koristeći formalni naziv za Južnu Koreju.

Tomas-Grinfild nije izneo konkretne detalje o razgovorima SAD sa saveznicima i drugim partnerima, uključujući i to da li će se alternativni režim nadgledanja verovatnije uspostaviti kroz Generalnu skupštinu UN ili sa nezavisnim entitetom van UN.

Tomas-Grinfild se u ponedeljak sastao sa ministrom spoljnih poslova Južne Koreje Čo Tae-julom i razgovarali su o neodređenim „sledećim koracima za obezbeđivanje nastavka nezavisnog i tačnog izveštavanja“ o aktivnostima severnokorejskog razvoja nelegalnog oružja, saopštila je njena kancelarija.

Tomas-Grinfild je rekao da je jasno da će Rusija i Kina, koje su se uzdržale od glasanja o rezoluciji UN na koju je Moskva stavila veto, nastaviti da pokušavaju da blokiraju međunarodne napore da se održi praćenje sankcija UN protiv Severne Koreje. Ona je kritikovala Rusiju zbog kršenja tih sankcija navodnom kupovinom oružja od Severne Koreje, a Kinu zbog zaštite Severa od odgovornosti.

Moskva i Peking osujetili su napore koje predvode SAD da pooštre sankcije UN Severnoj Koreji zbog njenog pojačanog testiranja balističkih raketa od 2022. godine, naglašavajući podelu između stalnih članica Saveta bezbednosti koja se produbila zbog ruskog rata protiv Ukrajine.

„Ne očekujem da će sarađivati ili se složiti sa bilo kakvim naporima koje ulažemo da pronađemo drugi put, ali to nas neće sprečiti da pronađemo taj put napred“, rekao je Tomas-Grinfild.

Tomas-Grinfild se takođe ukratko osvrnuo na pitanja o tenzijama na Bliskom istoku. Na pitanje o zahtevu Palestinske uprave za punopravno članstvo u UN, ona je rekla da rezolucija UN koja podržava taj zahtev ne bi doprinela pronalaženju rešenja dve države za izraelsko-palestinski sukob.

„Predsednik Bajden je kategorično rekao da podržavamo rešenje dve države za rešavanje situacije na Bliskom istoku, gde će Palestinci imati sopstvenu državu, a Izrael je siguran u svojoj državi, i mi radimo na terenu kako bismo došli do na tom mestu što je pre moguće“, rekla je ona.

„Ne vidimo da će nas donošenje rezolucije u Savetu bezbednosti nužno dovesti do mesta gde možemo da pronađemo … rešenje sa dve države koje napreduje“, dodala je ona.

Savet bezbednosti je uveo sankcije nakon prve nuklearne probne eksplozije Severne Koreje 2006. godine i pooštrio ih tokom godina u ukupno 10 rezolucija kojima se – do sada bezuspešno – tražilo da se smanje sredstva i obuzdaju njeni nuklearni i raketni programi. Poslednju rezoluciju o sankcijama Savet je usvojio u decembru 2017.

Savet bezbednosti je osnovao komitet za praćenje sankcija, a mandat njegovom panelu eksperata za istraživanje kršenja bio je obnovljen na 14 godina do prošlog meseca.

Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzia rekao je Savetu bezbednosti pre prošlomesečnog glasanja da zapadne nacije pokušavaju da „zadave“ Severnu Koreju i da sankcije gube na „relevantnosti“ u sprečavanju širenja nuklearnog oružja na severu.

U svom najnovijem izveštaju koji je objavljen prošlog meseca, panel eksperata je rekao da istražuje 58 sumnjivih severnokorejskih sajber napada između 2017. i 2023. u vrednosti od približno 3 milijarde dolara, pri čemu se novac navodno koristi za finansiranje razvoja njenog oružja.