AI softver bi mogao da unapredi lečenje raka kutije

AI softver bi mogao da unapredi lečenje raka kutije

Utvrđeno je da veštačka inteligencija poboljšava ishod pacijenata sa rakom govorne kutije, što je korak bliže personalizovanom tretmanu, otkrilo je novo istraživanje.

Stručnjaci sa Univerziteta Njukasl otkrili su da softver veštačke inteligencije može da igra revolucionarnu ulogu u vođenju lečenja raka govorne kutije.

U prvom istraživanju ove vrste uznapredovalog raka larinksa (ili raka govorne kutije), gospodin Amar Rajgor i njegov tim na Univerzitetu Njukasl iskoristili su moć veštačke inteligencije (AI) da analiziraju medicinske slike sa CT skeniranja, koja je usmerena na predviđanje opstanka.

Rak larinksa je teška bitka za mnoge u Velikoj Britaniji, sa oko 2.400 novih slučajeva dijagnostikovanih svake godine, pri čemu polovina onih u uznapredovalom stadijumu ne preživi duže od tri godine. Međutim, ova studija, koju vodi gospodin Rajgor, pruža nadu za poboljšanu negu i lečenje pacijenata.

AI softver radi piksel po piksel, otkrivajući skrivene obrasce unutar tumora koje ljudsko oko ne može videti. Ovo može delovati kao „virtuelna biopsija“ i dati tragove u vezi sa ponašanjem raka i stepenom nepravilnosti. Ovaj novi način posmatranja slika sa takvim detaljima naziva se radiomika.

Govoreći o svojim nalazima, gospodin Rajgor, specijalista za uho, nos i grlo, rekao je: „Radiomika se može posmatrati kao super-pomoćna lupa za medicinske slike, poput CT skeniranja. Ona pažljivo ispituje svaki sićušni detalj, čak i one koji Radeći ovo, može da pronađe obrasce i nepravilnosti koje čovek ne može da vidi ili bi na neki drugi način mogao da ih propusti.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Laringologi & Otologi, otkrilo je dva važna markera za snimanje, kompaktnost oblika i neujednačenost nivoa sive boje (GLNU). Ako su ovi markeri visoki, to ukazuje da pacijent ima veće šanse da umre pre. Povećanje kompaktnosti oblika povećalo je rizik od smrti skoro tri puta, dok je porast GLNU udvostručio rizik.

Rezultati su takođe otkrili da su ovi markeri imidžinga uradili bolji posao u predviđanju preživljavanja u poređenju sa tradicionalnim faktorima koji lekari trenutno koriste, poput starosti ili stadijuma raka.

Postoje brojne studije koje analiziraju sve karcinome glave i vrata, međutim, te studije nisu čvrste ili klinički relevantne jer se svi karcinomi glave i vrata ponašaju veoma različito, i iz perspektive kliničara, ne bi trebalo da se spajaju u jednu grupu radi analize. .

Gospodin Rajgor je dodao: „Ova dešavanja su veoma uzbudljiva, jer bi ovo istraživanje moglo da igra veliku ulogu u vođenju lečenja i pružanju preciznih lekova u budućnosti. Takođe bi moglo da obezbedi da pacijenti dobiju pravi tretman za njih, na osnovu toga kako njihov tumor izgleda kao i kako se ponaša, nadam se da će ovo pomoći pacijentima da donesu bolje informisane odluke o svom putu lečenja.

„Još jedna prednost je to što ova metoda ne menja put pacijenta, već ga poboljšava, analizirajući medicinske slike na način koji ne može da uradi čovek. Trenutno se većina informacija sa skeniranja ne koristi u potpunosti, ali to nam omogućava da otključa svoj puni potencijal.

„U budućnosti bismo takođe mogli da koristimo ovu tehniku da pratimo koliko dobro pacijent reaguje na lečenje gledajući skeniranje tokom vremena.“

U proteklih 30 godina napravljen je mali napredak u poboljšanju stope preživljavanja pacijenata sa rakom govorne kutije. Međutim, partnerstvo između Univerziteta Njukasl i NHS fondacije u bolnici Njukasl na Tajnu pruža nadu onima koji se bore protiv raka larinksa. Ova saradnja dovela je do toga da Amar Rajgor dobije prestižnu doktorsku stipendiju Nacionalnog instituta za istraživanje zdravlja i nege (NIHR).

Gospodin Rajgor je zaključio: „Dalja istraživanja će se raditi u ovoj oblasti. Nakon moje nagrade od NIHR-a, trenutno proširujemo studiju na preko 250 pacijenata.

„Nameravaćemo da kreiramo model za predviđanje rizika koji će posmatrati i preživljavanje i odgovor na specifične tretmane raka. Ovaj prototip modela će uključivati kliničke faktore, detalje patologije i markere za snimanje. Ovo ima potencijal da zaista revolucioniše upravljanje rakom govorne kutije.“

Sistematski pregled Amara Rajgora naglašava zamke trenutne literature, a one su objašnjene u ovoj studiji.