Bajden i Trudo kažu da narodi neće izneveriti Ukrajinu

Bajden i Trudo kažu da narodi neće izneveriti Ukrajinu

Predsednik SAD Džo Bajden i premijer Kanade Džastin Trudo u petak su proslavili bliske, „nerazdvojive“ američko-kanadske odnose i obećali da će dve nacije ostati posvećene odbrani Ukrajine dok ona pokušava da odbije rusku invaziju koja nema kraj na vidiku, prenosi AP.

Bajden i Trudo sastali su se samo nekoliko dana nakon što su ruski predsednik Vladimir Putin i kineski predsednik Si Đinping prvi put od početka rata održali razgovore. Kineski i ruski lider dogovorili su se da prodube ekonomske veze između svoje dve zemlje. Ali Bajden je tvrdio da je odlučnost Zapada i dalje jača i upozorio Rusiju da će SAD, Kanada i njihovi saveznici braniti „svaki pedalj teritorije NATO-a“.

Predsednik je takođe bio zabrinut zbog ideje da je Rusija uspela da proširi partnerstvo sa Pekingom koje omogućava Moskvi da održi svoju ekonomiju i ratne napore uprkos tome što su SAD formirale međunarodnu koaliciju da ekonomski izoluju Rusiju nizom sankcija. Kina se, međutim, do sada uzdržavala od pružanja oružja Rusiji od početka rata, navodi Bela kuća.

„Značajno smo proširili naše saveze“, rekao je Bajden sa Trudoom pored njega tokom zajedničke konferencije za novinare. „Recite mi kako zapravo vidite okolnost u kojoj se Kina značajno obavezala prema Rusiji? Kakvu obavezu oni mogu preuzeti?“

Na ranijem pojavljivanju sa Bajdenom pred kanadskim parlamentom, Trudo je rekao da je njegova zemlja — koja je Kijevu obezbedila artiljeriju, municiju, oklop i tenkove — ostala posvećena cilju Ukrajine.

„Kao što dobro znate, gospodine predsedniče, Kanada će nastaviti da bude jaka sa Ukrajinom, šta god bude potrebno“, rekao je Trudo.

Neverovatna poseta Bajdena — njegova prva poseta Kanadi kao predsednika — imala je za cilj da pokaže američko-kanadske veze, a oba lidera su pružila punu pohvalu jedan drugom.

Bajden je, obraćajući se kanadskom parlamentu, čak rekao da su SAD „srećne“ što imaju Kanadu za svog suseda dok se obe zemlje bore sa globalnom ekonomijom koja se brzo menja, klimatskim promenama, ratom u Evropi i još mnogo toga.

„Danas su naše sudbine isprepletene i neodvojive su“, rekao je Bajden. „Ne zbog neizbežnosti geografije, već zato što je to izbor, izbor koji smo pravili iznova i iznova.

„Dva ljudi, dve zemlje, po mom mišljenju, dele jedno srce.

O jednoj često teškoj temi, imigraciji, Bajden i Trudo su iskoristili posetu da najave sporazum koji ima za cilj da zaustavi priliv tražilaca azila na nezvaničnim graničnim prelazima iz SAD u Kanadu.

Sporazum eliminiše rupu u postojećim pravilima i omogućiće obema zemljama da odbiju tražioce azila na svojim granicama. Istovremeno, Kanada je objavila da će 15.000 migranata sa zapadne hemisfere dobiti zvanična mesta za ulazak u zemlju.

Lideri su takođe seli sa vrhunskim pomoćnicima za privatni razgovor. Pored Ukrajine i troškova za odbranu, široki razgovori dotakli su se zajedničke zabrinutosti oko kineske agresivnosti i nasilja i političke nestabilnosti na Haitiju.

Trudeau je primetio rastuću ekonomsku moć Pekinga i potrebu da SAD i Kanada rade zajedno na tome. U tom cilju, Kanada je u petak saopštila da ulazi u aranžman sa IBM-om za proširenje domaćeg istraživanja i razvoja i naprednog pakovanja poluprovodnika – i planira investiciju do 250 miliona dolara kako bi „poboljšala konkurentnost Severne Amerike i otpornost lanca snabdevanja, pomogla u smanjenju zagađenja, negovati ekonomsku i nacionalnu bezbednost“.

Trudeau je takođe govorio o potrebi za još bližom koordinacijom u borbi protiv klimatskih promena i razvoju ekonomija obe zemlje.

„Moramo se držati zajedno“, rekao je Trudeau. „Moramo da nastavimo da se suočavamo sa autoritarnim pretnjama, kako u zemlji, tako iu inostranstvu. Moramo da nastavimo da branimo ono što je ispravno. Ovo nije vreme za kompromise u vezi sa našim vrednostima.”

Bajden je kasnije započeo zajedničku konferenciju za novinare tako što je nakratko skrenuo sa fokusa na odnose između SAD i Kanade i uputio upozorenje Teheranu nakon što je dron iranske proizvodnje u četvrtak ubio američkog izvođača i ranio šest drugih Amerikanaca na severoistoku Sirije.

Američke snage su odgovorile vazdušnim napadima na lokacije u Siriji koje su koristile grupe povezane sa iranskom Revolucionarnom gardom nakon napada. Aktivisti su rekli da su u američkom bombardovanju poginule najmanje četiri osobe.

„Sjedinjene Države ne žele, ne traže sukob sa Iranom“, rekao je Bajden. Ali on je rekao da Iran i njegovi zastupnici treba da budu spremni da SAD „deluju snažno da zaštite naš narod“.

Tema teških odnosa sa Kinom bila je podloga Bajdenove posete.

Kanađani Majkl Kovrig i Majkl Spavor, uhapšeni u Kini 2018. godine, bili su na balkonu zbog govora u parlamentu.

Njih dvoje su privedeni ubrzo nakon što je Kanada uhapsila Meng Vandžou, finansijskog direktora tehnološke kompanije Huavei i ćerku osnivača kompanije, na zahtev SAD za ekstradiciju. Kanađani su držani više od dve godine u Kini pre nego što su vlade Bajdena i Trudoa uspele da izbore njihovo oslobađanje. Kovrig je bivši diplomata, Spavor biznismen.

Što se tiče Haitija, SAD i drugi saveznici podstiču Kanadu da tamo predvodi međunarodnu misiju koja će se baviti tekućom humanitarnom i bezbednosnom krizom. Kanada je u petak objavila 100 miliona dolara (72,7 miliona dolara) nove pomoći za podršku i opremu Haićanskoj nacionalnoj policiji.

Bajden je rekao da ideja o raspoređivanju međunarodnih snaga „trenutno nije u igri“, ali da nije skinuta sa stola. Trudeau je rekao da međunarodna zajednica može imati najveći uticaj na duži rok tako što će biti „tu da podrži kapacitete policije na Haitiju“.

Premijer Haitija Ariel Henri i Savet ministara zemlje uputili su prošlog oktobra hitan apel pozivajući na „neposredno raspoređivanje specijalizovanih oružanih snaga, u dovoljnim količinama“ kako bi se zaustavila kriza izazvana delimično „zločinačkim akcijama naoružanih bandi“. Ali više od pet meseci kasnije, nijedna država nije istupila. Najviši kanadski vojni zvaničnik sugerisao je da ta zemlja nema kapacitet.

Bajden je podržao Trudoove napore da se fokusira na izgradnju kapaciteta, ali je takođe istakao da je situacija na Haitiju i dalje krhka jer su „bande u suštini zauzele mesto vlade“.

„Rad je u toku“, rekao je.

Sastanci u petak uključivali su i raspravu o potrošnji na odbranu, što je pitanje koje je u centru pažnje nakon što su SAD prošlog meseca oborile kineski špijunski balon koji je prošao kroz deo Kanade i kontinentalne SAD.

Kanada se već dugo suočava sa pozivima da poveća svoju potrošnju za odbranu na 2% svog bruto domaćeg proizvoda, što je dogovoreno od strane članica NATO-a. Otava sada troši oko 1,2%.

„Kanada i Sjedinjene Države dele odgovornost i obavezu da se postaraju da NATO može da odvrati svaku pretnju i odbrani se od bilo koje agresije od bilo koga“, rekao je Bajden. „To je osnova bezbednosti obe naše nacije.“

Trudoova vlada je takođe objavila planove za projekat vredan 7,3 milijarde (5,3 milijarde američkih dolara) za nadogradnju i izgradnju infrastrukture za podršku dolasku nove flote borbenih aviona F-35.

Trudo i njegova supruga Sofi Gregoar Trudo završili su posetu u petak uveče svečanom večerom u čast Bajdena i prve dame Džil Bajden.