Spomenik Baronu Pjeru de Kubertenu: Olimpijski plamen pali se pred očima osnivača modernih igara

Spomenik Baronu Pjeru de Kubertenu: Olimpijski plamen pali se pred očima osnivača modernih igara

Neposredno ispred mesta održavanja drevnih Olimpijskih igara, sove koje hukuću razbijaju noćnu tišinu kod spomenika od belog mermera sada čuvaju ono što je ostalo od srca jednog Francuza.

Baron Pjer de Kuberten bio je pokretačka snaga modernih Olimpijskih igara i kao predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta nadgledao je poslednje igre koje su održane u Parizu, pre tačno 100 godina.

U utorak će plamen koji će goreti na ovogodišnjim Olimpijskim igrama – trećoj u francuskoj prestonici – biti upaljen među srušenim hramovima i sportskim objektima Olimpije u južnoj Grčkoj.

A njegova prva stanica na štafeti koja kulminira na ceremoniji otvaranja 26. jula biće kod ovog spomenika Kubertenu sa prstenom čempresa, gde će bakljonoša zapaliti oltar u njegovu čast.

To se dešava na svakoj ceremoniji paljenja, ali ove godine će imati poseban odjek, smatra Spiros Kapralos, šef grčkog nacionalnog olimpijskog komiteta.

„Mi odajemo poštovanje (spomeniku) Kubertenu svaki put kada… plamen prvo krene tamo“, rekao je Kapralos za Asošijeted pres. „A sada, 2.800 godina nakon prvih Olimpijskih igara, srećni smo što se (Igre) vraćaju u Pariz, rodno mesto Pjera de Kubertena.

Napori francuskog aristokrate, inspirisani drevnim igrama i njegovom željom da osnaži savremenu sportsku kulturu, doveli su do inauguralnih modernih Igara koje su održane u Atini 1896.

Sedište koje je Kuberten koristio na renoviranom antičkom mermernom stadionu u grčkoj prestonici i dalje je očuvano, na kome je uklesano njegovo ime.

Pre nego što je umro 1937. i sahranjen u Lozani, u Švajcarskoj, Kuberten je ostavio posebna uputstva za svoje srce: trebalo je da bude uklonjeno i postavljeno u spomenik podignut u njegovu čast deset godina ranije, neposredno ispred ruševina antičke Olimpije.

Budući grčki kralj Pavle obavio je ceremoniju u martu 1938. po blagoslovu grčkih pravoslavnih sveštenika obučenih u crno. Gaj je sada deo Međunarodne olimpijske akademije, instituta osnovanog da promoviše obrazovanje o istoriji i principima savremenih igara.

Rođen 1863. godine, Kuberten je bio drugi predsednik MOK – posle Grka Demetriosa Vikelasa – koji je služio od 1896-1925. Njegov mandat uključivao je igre održane u Parizu 1900. i 1924. godine.

Na ličnom nivou, njegov život je bio pokvaren porodičnom tragedijom koja bi mogla objasniti njegovu posvećenost Olimpijskim igrama. Njegov sin je u mladosti pretrpeo teško oštećenje mozga, a njegova ćerka se tokom života borila sa problemima mentalnog zdravlja. Kuberten nije imao druge dece, a dva bliska nećaka su ubijena u Prvom svetskom ratu.