Svemirska konferencija cenzuriše ime kosmonauta jer je bio Rus

Svemirska konferencija cenzuriše ime kosmonauta jer je bio Rus

Događaj nazvan po Juriju Gagarinu, prvom čoveku u svemiru, preimenovan je usred vojne ofanzive Moskve na Ukrajinu.

Legendarni kosmonaut Jurij Gagarin uhvaćen je u globalnom pokušaju da kazni sve što je rusko usred ukrajinske krize, uprkos tome što je umro pre više od pola veka.

Velika konferencija američke svemirske industrije cenzurisala je Gagarinovo ime, čime je u suštini otkazan prvi čovek koji je otputovao u svemir. Svemirska fondacija, neprofitna grupa sa sedištem u Koloradu, koju su uglavnom predvodili rukovodioci vazduhoplovne industrije, promenila je dnevni red svog predstojećeg simpozijuma o svemiru u aprilu, preimenujući zabavu za prikupljanje sredstava koja je nekada nosila naziv „Jurijeva noć“.

Grupa je primetila da je „u svetlu aktuelnih svetskih događaja“ prikupljanje sredstava preimenovano u „Proslava svemira: otkrijte šta je sledeće“. Ta stranica je kasnije obrisana i zamenjena ažuriranim dnevnim redom konferencije koji je isključio objašnjenje za otkazivanje Gagarina.

Godišnji simpozijum o svemiru je u svojoj 37. godini i košta skoro 3.000 dolara za prisustvo sa „premium pristupom“. Obično privlači oko 10.000 profesionalaca iz svemirske industrije iz celog sveta. Fokus preimenovanog događaja ostaje isti – „proslavljanje ljudskih dostignuća u svemiru dok inspiriše sledeću generaciju da posegne za zvezdama“, saopštila je fondacija.

Gagarin je postigao takvo dostignuće u aprilu 1961. putujući u kapsuli Vostok 1 u orbiti Zemlje. Istorijski podvig učinio ga je međunarodnom slavnom ličnošću i doneo mu takve počasti da mu je dodeljena titula „Heroja Sovjetskog Saveza“, najviše nagrade nacije. Rodom iz malog sela zapadno od Moskve, umro je u 34. godini 1968. dok je bio instruktor letenja.

Kosmonaut je postao najnovija ruska ikona koja je posthumno kažnjena pošto SAD i njeni saveznici iz NATO-a uvode sveobuhvatne sankcije Moskvi zbog rata u Ukrajini. Na primer, univerzitet u Milanu je otkazao kurs o romanopiscu Fjodoru Dostojevskom, dok je Kardifska filharmonija u Velsu odbacila planove za program Čajkovskog.

Naravno, i živi Rusi su takođe bili na meti sankcija i prezivanja, od predsednika Vladimira Putina do operskih zvezda do sportista. Posljedice su se proširile čak i na ruske mačke, kojima je Međunarodna felinska federacija u Parizu zabranila učešće na takmičenjima u inostranstvu.