Kina se sprema da pošalje novu tročlanu posadu na svemirsku stanicu

Kina se sprema da pošalje novu tročlanu posadu na svemirsku stanicu

U ponedeljak su obavljene poslednje pripreme za slanje nove tročlane posade na kinesku svemirsku stanicu, jer se bliži završetku usred intenziviranja konkurencije sa Sjedinjenim Državama.

Kineska svemirska agencija sa ljudskom posadom saopštila je da će misija Šendžou-15 poleteti iz centra za lansiranje satelita Jiukuan na ivici pustinje Gobi u 23:08.

Šestomesečna misija, kojom komanduje Fei Junlong i sa posadom Deng Ćingming i Džang Lu, biće poslednja „u fazi izgradnje kineske svemirske stanice“, rekao je zvaničnik agencije Ji Ćiming novinarima u ponedeljak.

Fei (57) je veteran četvorodnevne misije Šendžou-6 2005. godine, koja je bila druga u kojoj je Kina poslala čoveka u svemir. Deng i Zhang prvi put lete u svemir.

Treći i poslednji modul stanice spojio se sa stanicom ranije ovog meseca, jedan od poslednjih koraka u više od decenijskom naporu da se održi konstantno prisustvo posade u orbiti.

Astronauti će se nakratko preklapati na stanici, nazvanoj Tiangong, sa prethodnom posadom, koja je stigla početkom juna na šestomesečni boravak.

Tiangong ima mesta za smeštaj šest astronauta istovremeno. Prethodne misije do svemirske stanice trajale su oko 13 sati od poletanja do pristajanja.

Sledeće godine Kina planira da lansira svemirski teleskop Ksuntian, koji će, iako nije deo Tiangonga, orbitira u nizu sa stanicom i može povremeno da pristane na nju radi održavanja.

Nijedan drugi budući dodatak svemirskoj stanici nije javno objavljen.

Stalna kineska stanica će biti teška oko 66 tona, što je samo delić Međunarodne svemirske stanice, koja je lansirala svoj prvi modul 1998. godine i teška je oko 465 tona.

Sa životnim vekom od 10 do 15 godina, Tiangong bi jednog dana mogao da se nađe kao jedina svemirska stanica koja još uvek radi ako se Međunarodna svemirska stanica pridržava svog 30-godišnjeg operativnog plana.

Kineski svemirski program sa posadom ove godine je zvanično star tri decenije, ali je zaista počeo 2003. godine, kada je Kina postala tek treća zemlja posle SAD i Rusije koja je poslala čoveka u svemir koristeći sopstvene resurse.

Program vodi vojno krilo vladajuće Komunističke partije, Narodnooslobodilačka armija, i odvijao se metodično i skoro u potpunosti bez spoljne podrške. SAD su isključile Kinu sa Međunarodne svemirske stanice zbog vojnih veza njenog programa.

Kina je takođe zabeležila uspehe sa misijama bez posade, a njen program istraživanja Meseca izazvao je medijsku buku prošle godine kada je njegov rover Jutu 2 poslao slike onoga što su neki opisali kao „misterioznu kolibu“, ali je najverovatnije bila samo stena. Rover je prvi koji je postavljen na malo istraženu drugu stranu Meseca.

Kineska sonda Chang’e 5 vratila je lunarne stene na Zemlju prvi put od 1970-ih u decembru 2000. godine, a drugi kineski rover traži dokaze o životu na Marsu. Zvaničnici takođe razmatraju misiju sa posadom na Mesec.

Nije ponuđen vremenski okvir za lunarnu misiju sa posadom, čak i dok NASA nastavlja sa svojim programom istraživanja Meseca Artemis koji ima za cilj da pošalje četiri astronauta oko Meseca 2024. i da tamo spusti ljude već 2025. godine.

Kineski svemirski program takođe je izazvao kontroverze. Peking je odbacio pritužbe da je dozvolio da stepenice rakete nekontrolisano padaju na Zemlju nakon što ju je NASA optužila da „nije ispunila odgovorne standarde u vezi sa njihovim svemirskim otpadom“ kada su delovi kineske rakete sleteli u Indijski okean.

Sve veći svemirski kapaciteti Kine takođe se nalaze u najnovijoj odbrambenoj strategiji Pentagona.

„Pored širenja svojih konvencionalnih snaga, PLA brzo napreduje i integriše svoje svemirske, kontrasvemirske, sajber, elektronske i informacione sposobnosti ratovanja kako bi podržala svoj holistički pristup zajedničkom ratu“, navodi se u strategiji.

SAD i Kina su u sukobu oko niza pitanja, posebno u vezi sa samoupravnim Tajvanom, koji Peking preti da će aneksirati silom. Kina je odgovorila na septembarsku posetu predsednice Predstavničkog doma Kongresa SAD Nensi Pelosi Tajvanu ispaljivanjem projektila preko ostrva, održavanjem ratnih igara u okolnim vodama i insceniranjem simulirane blokade, nešto što bi moglo da izazove američki vojni odgovor.