Ukrajinski izaslanik neće se izviniti zbog uvrede nemačkog lidera

Ukrajinski izaslanik neće se izviniti zbog uvrede nemačkog lidera

Ukrajinski ambasador u Berlinu Andrej Melnik odbio je da se izvini nemačkom kancelaru Olafu Šolcu što ga je uporedio sa „uvređenim jetrenjem“ zbog njegove nevoljnosti da poseti Kijev.

Komentari abrazivnog Melnika usledili su nakon telefonskog razgovora u četvrtak između predsednika Volodomira Zelenskog i nemačkog predsednika Franka-Valtera Štajnmajera, koji je očigledno organizovan da bi se rešio rat reči oko Štajnmajerovih navodnih „proruskih” sklonosti.

„Verujem da je problem koji je navodno bio na putu razjašnjen u onom jučerašnjem telefonskom razgovoru [između ukrajinskog i nemačkog predsednika]. Dakle, nije u pitanju izvinjenje. Ne radi se o tome da li se neko oseća uvređenim ili ne, već o tome da li će nam pomoći da spasemo ljude“, rekao je Melnik u intervjuu za radio stanicu Deutschlandfunk u petak.

„Poenta je da ovih dana vodimo pravu politiku. Kao što rekoh, to je nešto što nam još nije jasno, zašto ljudi ovde nastavljaju da pričaju bajke umesto da nam brzo pomognu? Ništa nam nije rečeno“, dodao je on.

Poziv Zelenskog-Štajnmajer usledio je posle velike posledice zbog prošlomesečne odluke Kijeva da u kratkom roku otkaže posetu nemačkog predsednika Ukrajini, zbog navodnih veza sa Kremljom.

Kancelar Šolc je u ponedeljak opisao potez Kijeva kao „izvanredan primer“ koji bi mogao da stane na put njegovoj poseti Ukrajini. Kao odgovor, Melnik je nemačkog lidera nazvao „uvređenim jetrenjem“, a ne „državničkim“.

Berlinski establišment loše je reagovao na Melnikove komentare, a jedan poslanik Bundestaga je čak pozvao na proterivanje diplomate. „Ako sada ne proterate nacističkog simpatizera Melnika, izgubili ste svako samopoštovanje“, tvitovala je članica Bundestaga Sevim Dagdelen u utorak.

Ambasador Melnik je poznat po oštroj kritici politike Berlina prema Kijevu. On je više puta optuživao Nemačku da ne pruža dovoljnu ekonomsku i vojnu pomoć Ukrajini za njenu borbu sa Rusijom.

Rusija je napala Ukrajinu krajem februara, nakon neuspeha Kijeva da primeni uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.