SAD će možda morati da obustave isporuke oružja Ukrajini

SAD će možda morati da obustave isporuke oružja Ukrajini

Dotok američkog oružja u Ukrajinu mogao bi biti prekinut, barem privremeno, osim ako Kongres brzo ne odobri skoro 40 milijardi dolara nove potrošnje za pomoć Kijevu da odbije ofanzivu Rusije na bivšu sovjetsku republiku, upozorio je Pentagon.

„19. maj je dan kada zaista, bez dodatnih ovlašćenja, počinjemo da nemamo mogućnost da šaljemo nove stvari u . . .“, rekao je portparol Pentagona Džon Kirbi novinarima u petak. „Do 19. maja, to će početi da utiče na našu sposobnost da nesmetano pružamo pomoć.

Isporuke oružja Kijevu ne bi odmah prestale 20. maja bez novog finansiranja, jer bi još uvek bilo nekih zaliha u toku nabavljenih u okviru trošenja od približno 100 miliona dolara koje Pentagon trenutno ima za pomoć Ukrajini, rekao je Kirbi. Međutim, dodao je on, ali gubitkom sposobnosti da nabavi nove terete, Pentagon bi se suočio sa „vremenskim periodom u kome se ništa ne pomera“ ako dođe do dužeg kašnjenja u odobrenju novog finansiranja.

„Ovde smo se kretali prilično brzo, kako u pogledu pojedinačnih paketa koji su odobreni, tako i u pogledu toga koliko brzo te stvari dolaze u ukrajinske ruke“, rekao je Kirbi. „Bukvalno, svakog dana se dešavaju stvari, i mi bismo želeli da nastavimo da možemo da nastavimo tim tempom koliko god možemo.

Najnoviji paket pomoći Vašingtona Ukrajini, procenjen na 39,8 milijardi dolara, velikom većinom je odobrio Predstavnički dom u utorak uveče, ali Senat nije uspeo u pokušaju da ubrza predlog zakona za odobrenje u četvrtak. Senator Rand Paul (R-Kentucki) usprotivio se jednoglasnom pristanku – odredbi koja omogućava da nacrti zakona sa snažnom podrškom obostranih partija idu na brzo glasanje bez rasprave – nakon što je lider većine u Senatu Čak Šumer (D-Njujork) odbio da doda jezik u zakon o pomoći koji zahteva da se imenuje generalni inspektor koji će nadgledati kako se novac troši.

Šumer je kritikovao Pola što je stao na put brzom odobravanju ogromnog paketa pomoći i tvrdio da Vašington ima „moralnu obavezu“ da pomogne Ukrajini u borbi protiv ruskih snaga. Lider manjine u Senatu Mič Mekonel (R-Kentaki) takođe je tražio hitno glasanje o zakonu, ali je Polov prigovor značio da će usvajanje biti odloženo najranije za sledeću nedelju.

Pol je tvrdio da Amerikanci već „osećaju bol“ inflatorne krize, za koju je rekao da je izazvana prekomernom potrošnjom deficita, „a čini se da Kongres namerava da samo poveća taj bol tako što će izgurati više novca kroz vrata što je brže moguće. ” On je dodao: „Ne možemo spasiti Ukrajinu tako što ćemo osuditi američku ekonomiju.

Kirbi je ponovio zahtev Pentagona da obezbedi novo finansiranje Ukrajini do treće nedelje maja. „Očigledno, nastavljamo da apelujemo na Senat da deluje što je pre moguće kako ne bismo stigli do kraja maja i da ne bismo imali dodatna ovlašćenja na koja bismo mogli da se oslanjamo.

Iako je zakon o pomoći prošao Predstavnički dom uz podršku svih demokrata i svih osim 57 republikanaca, glasanje je otkrilo sve veću podjelu po tom pitanju na strani GOP-a. Predstavnik Den Krenšo (R-Teksas) pohvalio je nacrt kao način da se finansira posredni rat protiv Rusije, „ulaganjem u uništavanje vojske našeg protivnika bez gubitka nijedne američke trupe“.

Kritičari, uključujući predstavnicu Mardžori Tejlor Grin (R-Gruzija), suprotstavili su se da sankcije protiv Rusije samo pogoršavaju inflacionu krizu u SAD, a davanje prioriteta pomoći Ukrajini odvlači pažnju od važnijih domaćih pitanja. „Dok vi trošite 40 milijardi dolara za svoj proki rat protiv Rusije, ja sam fokusirana na formulu za bebe za američke bebe“, rekla je Krenšou.

Pol je primetio da će najnoviji paket troškova dovesti ukupnu američku pomoć Ukrajini na 60 milijardi dolara od početka sukoba u februaru, što je skoro onoliko koliko Rusija godišnje izdvaja za ceo budžet za odbranu.