Bivši lider Velike Britanije poziva na oštriji pristup Kini

Bivši lider Velike Britanije poziva na oštriji pristup Kini

LONDON – Bivša britanska premijerka Liz Trus pridružiće se bivšim liderima Australije i Belgije na konferenciji u Tokiju kasnije ovog meseca kako bi pozvali na oštriji međunarodni pristup Kini, preneo je Asošijeted Pres.

Interparlamentarna alijansa za Kinu, međunarodna grupa poslanika zabrinutih zbog toga kako demokratske zemlje pristupaju Pekingu, rekla je u petak da će Trus govoriti zajedno sa bivšim australijskim premijerom Skotom Morisonom na događaju 17. februara u japanskoj dijeti. Bivši belgijski premijer Gi Verhofštat, koji je takođe poslanik u Evropskom parlamentu, takođe će prisustvovati.

Organizatori konferencije se nadaju da će ovaj događaj pomoći u podsticanju koordinisane diplomatije u vezi sa pretnjama koje je iznela Kina uoči sledećeg samita Grupe sedam najbogatijih demokratskih zemalja, zakazanog za maj u Hirošimi.

Očekuje se da će se Trus pozabaviti rastućom zabrinutošću zbog pretnji Pekinga Tajvanu, za koji Kina tvrdi da je sopstvena teritorija. Morison će pozivati na ciljanije sankcije kineskim zvaničnicima zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava, dok će Verhofštat govoriti o ulozi Evropske unije u održavanju međunarodnih pravila pod pritiskom Pekinga.

„Razmeri izazova koji postavlja Narodna Republika Kina su toliki da svi treba da se izdignemo iznad naših razlika i udružimo se da odbranimo naše osnovne vrednosti i interese“, naveo je Verhofštat u saopštenju.

Trojica bivših lidera obratiće se oko 40 japanskih poslanika, kao i zakonodavcima iz Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Evropske unije i Tajvana. Očekuje se da će prisustvovati i visoki japanski ministri.

Trusova se držala podalje od očiju javnosti otkako je u oktobru dala ostavku na mesto konzervativne britanske premijerke nakon samo 45 dana na funkciji, nakon loše osmišljenog ekonomskog plana koji je objavila i koji je izazvao političku i finansijsku krizu.

Kao ministarka spoljnih poslova, ona je otvoreno kritikovala Kinu, zalažući se za jače veze između demokratija kako bi one mogle efikasnije da se suprotstave Kini i Rusiji. Ona je predložila da Ujedinjeno Kraljevstvo treba da radi sa svojim saveznicima kako bi osiguralo da se Tajvan može braniti od kineske vojne agresije.

Njen naslednik, aktuelni britanski premijer Riši Sunak, odbacio je „veliku retoriku“ protiv Kine i želi „pragmatičnije“ odnose sa Pekingom. Iako je rastuću kinesku autoritarnost nazvao „sistemskim izazovom“, prestao je da opisuje Kinu kao pretnju britanskoj bezbednosti i rekao je da Velika Britanija i njeni saveznici moraju da angažuju Peking u diplomatiji.

Zapadne zemlje preispituju svoje odnose sa Pekingom nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali SAD, Britanija i 27 država članica EU nisu se složile jedna s drugom oko toga kako pristupiti Kini koja je sve odlučnija.

U novembru, nemačkog kancelara Olafa Šolca kritikovali su i njegovi evropski partneri i njegova sopstvena koaliciona vlada kada je predvodio delegaciju visokih poslovnih lidera u poseti Pekingu.

Kritičari su rekli da je bilateralna poseta podrila jedinstvo među liderima EU, koji su tokom samita u Briselu u oktobru razgovarali o smanjenju njihove teške ekonomske zavisnosti od Kine. Dok je Šolc rekao da treba priznati da je Kina sve više konkurent i sistemski rival, on je takođe upozorio na razdvajanje veza.