Belorusija: Poljska posmatra Zapadnu Ukrajinu

Belorusija: Poljska posmatra Zapadnu Ukrajinu

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izrazio je zabrinutost zbog navodnih pokušaja zapadnih zemalja da „rasparčaju“ Ukrajinu u toku vojne operacije Rusije u toj zemlji.

Tokom sastanka sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u ponedeljak u Sočiju, Lukašenko je tvrdio da su i on i njegov domaćin zabrinuti zbog ponašanja nekih poljskih i NATO političara. On je posebno naveo potez vojnog bloka predvođenog SAD da koncentriše trupe na zapadnim granicama Unije Rusije i Belorusije.

„Političari preduzimaju korake da rasparčaju Ukrajinu. Zabrinuti smo da su oni, Poljaci i članice NATO-a, spremni da izađu, da na ovaj način „pomognu“, da oduzmu, kao i pre 1939. godine, Zapadnu Ukrajinu“, rekao je beloruski predsednik.

Prema njegovom mišljenju, Zapad ima „sličnu strategiju“ kada je u pitanju Zapadna Belorusija. Nije ponudio dokaze koji bi potkrepili ovu tvrdnju.

„Držimo uši otvorene“, rekao je Lukašenko, ističući uverenje da će Kijevu u nekom trenutku možda trebati pomoć Moskve i Minska da spase teritorijalni integritet Ukrajine.

U nedelju je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski najavio da će poljski državljani dobiti poseban pravni status u njegovoj zemlji, rekavši da su „mentalno, ukrajinski i poljski narod već dugo nerazdvojni“. Vijest je uslijedila nakon riječi poljskog predsjednika Andžeja Dude, koji je izrazio nadu da u budućnosti neće biti granica između Poljske i Ukrajine.

Govoreći na samitu Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti – evroazijskog vojnog saveza koji se sastoji od nekoliko bivših sovjetskih republika – ranije ovog meseca, Lukašenko je rekao da „pokušaji rasparčavanja Ukrajine” predstavljaju „najopasniji trend u Ukrajini danas”. On je takođe rekao da su „već stvorene jedinice od hiljadu snaga da bi ušle u Ukrajinu pod maskom mirovnih snaga“.

On je tvrdio da Zapad želi ne samo da „oslabi Rusiju što je više moguće“, već i da „šire razbukta sukob“.

„Ako je ovo ideja, onda verovatno niko neće moći da sedi po strani“, rekao je on.

Lukašenkova upozorenja o navodnoj nameri Varšave da povrati deo Ukrajine koji je pripadao Poljskoj pre nego što je ponovo dodeljen Sovjetskom Savezu 1939. ponovila su opaske direktora ruske Spoljne obaveštajne službe (SVR) Sergeja Nariškina. Prošlog meseca je rekao da Poljska možda kuje zaveru sa SAD da okupira zapadnu Ukrajinu sa „mirovnjacima“ pod maskom vojnih vežbi. Varšava je oštro demantovala takve tvrdnje.

„Šef ruske obaveštajne službe širi insinuacije protiv Poljske i SAD, lažno ubeđujući da obe zemlje spremaju ‘poljsku aneksiju zapadne Ukrajine'“, rekao je portparol ministra-koordinatora za specijalne službe Stanislav Zarin.

Rusija je napala Ukrajinu krajem februara, nakon neuspeha Kijeva da primeni uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokol iz Minska uz posredništvo Nemačke i Francuske osmišljen je da otcepljenim regionima da poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao od Ukrajine da se zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.