Zapisivanje vaših ljutih osećanja je samo prvi korak ka smirivanju besa

Zapisivanje vaših ljutih osećanja je samo prvi korak ka smirivanju besa

Besni ste? Usijani od besa? Stvarno, stvarno ljuti? Odvojite trenutak, napišite opis kako se osećate, a zatim odložite belešku. To bi moglo biti dovoljno da se bes u vama rasprši, prema novoj studiji.

Istraživači sa Univerziteta Nagoja u Japanu izveli su dva eksperimenta u kojima je učestvovalo ukupno 98 učesnika. Otkrili su da je čin zapisivanja osećanja besa – a zatim, što je najvažnije, bacanje papira ili njegovo usitnjavanje – prouzrokovao da se gnev splasne. Ova emocionalna promena se nije dogodila kada su volonteri držali papir.

„Očekivali smo da će naš metod donekle potisnuti bes“, kaže kognitivni naučnik Nobujuki Kavai.

„Međutim, bili smo zapanjeni što je bes skoro u potpunosti eliminisan.

Učesnicima studije nije rečeno koja je svrha istraživanja, ali su dobili preterano kritične i uvredljive povratne informacije o eseju od kojeg su zamoljeni da napišu, bez obzira na stvarni kvalitet njihovog podnošenja.

Nakon što su volonteri dobili kritike, od njih je zatraženo da zapišu svoja razmišljanja o tome kako se osećaju i kako su njihove emocije pokrenute. Svi učesnici su prijavili povećanje svog subjektivnog nivoa ljutnje.

U tom trenutku, od pojedinaca je zatraženo da ponovo pročitaju kritiku. Nekima je tada naređeno da stave svoje beleške u čistu ceduljicu i ostave kritikovani podnesak na stolu, dok su drugi pozvani da ih odlože tako što su zgnječili stranice ili stavili papir u drobilicu.

Koristeći upitnike za samoprocenu koje su popunili učesnici, istraživači su bili u mogućnosti da vide kako je bes ublažen (ili na neki drugi način). Za one koji svoje beleške stave u kantu za smeće ili drobilicu, bes se obično vraćao sve do osnovne linije. U oba ispitivanja, međutim, subjektivni gnev grupe ‘zadržavanja’ ostao je veći od osnovne linije.

Dok ljutnja svakako može biti korisna u nekim scenarijima – na primer, u motivisanju ljudi da se pozabave društvenom nepravdom – ona takođe može dovesti do nasilja, zlostavljanja ili odluka koje nisu dobro promišljene. Ono što je posebno dobro u vezi sa ovom metodom upravljanja besom je to što se lako i brzo radi.

„Ova tehnika bi se mogla primeniti u trenutku zapisivanjem izvora besa kao da uzimate belešku, a zatim je bacite kada se neko oseća ljut u poslovnoj situaciji“, kaže Kavai.

Prethodna istraživanja su takođe sugerisala da suočavanje sa teškim osećanjima može pomoći u prevazilaženju njih, ali izgleda da delotvornost zavisi od tehnike – na primer, zapisivanje nečega, a ne razmišljanje o tome.

U budućnosti, istraživači žele dalje da prošire svoja otkrića, možda ispitujući da li pisanje beleški digitalno funkcioniše isto kao i fizički papir, ili gledajući koliko vremena je potrebno da se beleške ponovo pročitaju (30 sekundi, u ovim eksperimentima).

Tim koji stoji iza studije takođe povlači vezu sa tradicionalnom japanskom praksom hakidašisare u svetilištu Hijoši u Kijosuu: godišnji događaj gde se mali diskovi, koji predstavljaju razlog za ljutnju, razbijaju.

„Ova studija predstavlja novu i pogodnu metodu za eliminisanje subjektivnog besa“, pišu istraživači u svom objavljenom radu. „Ova metoda nudi isplativ način da se eliminiše bes u različitim situacijama, uključujući poslovne sastanke, brigu o deci i kliničke aplikacije.

Istraživanje je objavljeno u Scientific Reports.