Novi mehanizam starenja otkriven kod nematoda

Novi mehanizam starenja otkriven kod nematoda

Čak su i geni i proteini koji su pomno proučavani još uvek daleko od toga da su odali sve svoje tajne. Poput švajcarskog noža, oni imaju mnogo različitih, često nepoznatih funkcija.

Tim sa Univerziteta u Lozani fokusirao se na MALT1. Poznato je da ovaj protein aktivira ljudski imuni sistem kada je telo inficirano. Kako onda da objasnimo da se praktično identičan protein nalazi u crvima nematodama C. elegans iako ne igra nikakvu direktnu ulogu u rudimentarnoj imunološkoj odbrani stvorenja?

Ako evoluciju zamislimo kao drvo, grana nematoda se odvojila od grane ljudi pre više od 600 miliona godina — čak i pre pojave kopnenih životinja. S obzirom na ogroman vremenski jaz i udaljenost između ove dve vrste, bilo bi razumno očekivati da je MALT1 ili nestao ili mutirao do tačke u kojoj je jedva prepoznatljiv. Umesto toga, prisutan je praktično svuda u životinjskom carstvu.

„Činjenica njegovog evolucionog očuvanja navela nas je na razmišljanje da bi protein mogao imati uloge koje još nismo razmatrali“, objašnjava Margot Tome, profesor na Univerzitetu u Lozani i vođa studije objavljene u Autophagi Reports. „Pitali smo se da li bi to moglo ukazivati na veoma star mehanizam u evolucionom smislu.“

Do sada je bilo poznato da MALT1 ima samo neuronske funkcije kod nematoda – uključujući i onu da aktivira određene neurone kako bi se sprečilo prekomerno izlaganje kiseoniku, što stresira organizam. Ali ova korist ima svoju cenu, kako su otkrili naučnici iz Lozane.

U stvari, u crevima, protein ometa autofagiju, proces kojim se određene ćelijske komponente recikliraju i suštinski deo pravilnog funkcionisanja ćelije. Ako je autofagija ugrožena, ne samo da ćelije slabije funkcionišu, već se i životni vek celog organizma smanjuje.

Istraživači su otkrili da nematode žive duže ako je MALT1 deaktiviran. Ovaj efekat je bio još izraženiji u uslovima smanjenog unosa hrane, gde autofagija normalno obezbeđuje opstanak ćelija recikliranjem neiskorišćenih ćelijskih komponenti.

Veza između autofagije i starenja je dobro dokumentovana kod ljudi. Kako starenje napreduje, mitohondrije — „elektrane“ ćelije — recikliraju se manje efikasno. Ovaj proces opadanja povezan je sa slabošću mišića i određenim uobičajenim neurodegenerativnim oboljenjima kod starijih osoba.

Da li je moguće da MALT1 usporava autofagiju i skraćuje životni vek i kod ljudi? Za sada, naučnici tek treba da prouče moguću vezu između proteina i autofagije kod ljudi, objašnjava Julie Veriepe, glavni autor studije.

„Jedina utvrđena sličnost između nematoda i ljudi je da autofagija opada sa godinama“, kaže nam istraživač. Ona naglašava da je prerano za uspostavljanje veze između autofagije i MALT1 kod ljudi, ali je to zanimljiv put istraživanja iz terapijske perspektive.

Što se tiče Tome, ona predviđa buduća naučna istraživanja, u početku u crvima. Na primer, bilo bi važno otkriti šta kontroliše aktivnost MALT1 kod crva nematode C. elegans. „Kod ljudi, mehanizam se pokreće kada se otkrije patogen i imuni sistem se aktivira. Ali još uvek ne znamo šta se dešava kod crva.“