Nestle pojačava projekat pošumljavanja u Obali Slonovače

Nestle pojačava projekat pošumljavanja u Obali Slonovače

Nestle pojačava svoj projekat za borbu protiv krčenja šuma u ​​Obali Slonovače uzrokovanog rastom uzgoja kakaa, dovodeći kompanije za trgovinu kakaom direktno na brod.

Obala Slonovače je najveći svetski proizvođač kakaoa, sa 40 odsto svetskog tržišta.

Ova zapadnoafrička država je 1960-ih imala 16 miliona hektara šume – brojka koja je sada smanjena na manje od tri miliona, uglavnom zbog plantaža kakaoa.

Nestle, švajcarski prehrambeni gigant koji stoji iza brendova čokolade kao što su KitKat i Smarties, pokrenuo je projekat 2020. godine sa ciljem obnavljanja i zaštite šume Kavali u jugozapadnoj Obali Slonovače.

Jedna od poslednjih preostalih gustih šuma u ​​zemlji, Kavali je rezervat biodiverziteta koji pokriva više od 67.000 hektara, ali mu preti krčenje šuma povezano sa industrijom kakaoa i ilegalnim ispiranjem zlata.

Projekat Nestle je bio partnerstvo sa vladom Slonovače i Fondacijom Earthvorm, nevladinom organizacijom koja je vodila implementaciju projekta.

Na brifingu za medije ove nedelje u svom sedištu u Veveju na Ženevskom jezeru, Nestle je rekao da je prva faza dovela do „značajnog smanjenja krčenja šuma“, uz prirodnu obnovu 7.000 hektara i pošumljavanje skoro 1.500 hektara.

Za njegovu drugu trogodišnju fazu, uključene su švajcarska trgovačka kompanija Cocoasource i francuska firma Touton, koje direktno sarađuju sa zadrugama za kakao i kaučuk u pogođenom području.

Projekat ima budžet od četiri miliona švajcarskih franaka (4,45 miliona dolara).

Cilj mu je da ojača otpornost zajednica na ivici šume i poboljša transparentnost i sledljivost lanca snabdevanja kakaom i gumom.

Touton, koji je specijalizovan za trgovinu kakaom, kafom, vanilijom i začinima, želeo je da se pridruži projektu „jer je prva faza funkcionisala“, rekao je za AFP zamenik generalnog direktora Džozef Laros.

„Kolektivni napori omogućavaju zaštitu šume.

Obnavljanje šume Kavali je u interesu industrije kakaoa, rekao je on.

„U pitanju je samo srce našeg poslovanja. Ako sutra više ne budemo imali ekosistem povoljan za sirovinu kojom trgujemo, više nemamo pristup ovom resursu.“

Džulijan Oram, viši direktor za Afriku u nevladinoj organizaciji Mighti Earth, rekao je da je inicijativa Nestlea vredan način rešavanja problema krčenja šuma.

Međutim, „važno je da kompanije kao što je Nestle ne koriste agrošumarstvo… kao način da izbegnu promene u svojoj osnovnoj poslovnoj praksi: na taj način kupuju kakao, uključujući cene koje nude“, rekao je on za AFP.

„Programi održivosti nisu zamena za poštenu praksu kupovine kakaoa.

Globalna grupa za zaštitu prirode VVF je oštar kritičar onoga što naziva „uvezenom krčenjem šuma“.

U njemu se navodi da švajcarska potrošnja osam glavnih sirovina — uključujući kakao, kokos, kafu i palmino ulje — zauzima više nego dvostruko veću površinu od šuma u ​​Švajcarskoj.

Nevladina organizacija kaže da 54 odsto švajcarskog uvoza kakaoa dolazi iz zemalja u kojima je rizik od krčenja šuma ili visok ili veoma visok.

Evropski parlament je sredinom aprila usvojio uredbu o zabrani uvoza proizvoda kao što su kakao, kafa, palmino ulje ili kaučuk ako potiču sa zemlje posečene nakon decembra 2020. godine.

Cilj je obuzdati krčenje šuma izvan Evropske unije, sa EU, prema VVF-u, drugim najvećim uništavačem tropskih šuma, posle Kine. Nevladina organizacija kaže da je EU odgovorna za 16 odsto globalnog krčenja šuma.

Pored trgovaca robom, projektu Cavalli pridružilo se i švajcarsko ministarstvo ekonomije.

Monika Rubiolo, šef odeljenja za promociju trgovine u ministarstvu, rekla je na brifingu za medije da Švajcarska želi da doprinese poboljšanju lanaca snabdevanja pošto je bogata alpska nacija „važna zemlja“ za trgovinu i preradu kakaa.

Nestle je ostvario promet od 8,1 milijardu švajcarskih franaka samo u proizvodnji konditorskih proizvoda 2022. godine.

Švajcarska tek treba da prati svoje susede iz EU u pogledu zakonodavstva, žalio se Romen Deveze, stručnjak za sirovine za švajcarski VVF.

„Bilo bi dobro kada ne bismo morali da čekamo 10 godina da se Švajcarska uskladi sa evropskim propisima“, rekao je on za AFP.