Studija sugeriše da je rađanje više dece ili odsustvo dece povezano sa bržim biološkim starenjem. Biologinja Mikaela Hukkanen ističe da organizmi imaju ograničene resurse, kao što su vreme i energija. Kada se velika količina energije uloži u reprodukciju, manje ostaje za održavanje tela, što može smanjiti životni vek.
Prethodna istraživanja su pokazala da veći broj dece može biti povezan sa nižim bogatstvom kasnije u životu, ali su se većina tih studija fokusirala na samo jedan ili dva faktora. Istraživači su u ovoj studiji analizirali podatke o 14.836 žena bliznakinja kako bi minimizovali uticaj genetskih faktora.
Učesnice su podeljene u sedam grupa prema broju živorođene dece i vremenu rađanja. Statistički, pojedinci koji nisu imali decu ili su bili u grupi sa prosekom od 6,8 dece imali su veći rizik od biološkog starenja i smrtnosti.
Žene koje su rađale rano u životu takođe su pokazale brže biološko starenje, ali je razlika nestala kada su uzeti u obzir drugi faktori, kao što su konzumacija alkohola i indeks telesne mase. Rezultati za žene bez dece i one sa velikim brojem dece ostali su značajni čak i nakon uzimanja u obzir drugih faktora.
Najniži markeri biološkog starenja zabeleženi su kod žena sa prosečnim brojem dece, oko dva do tri, koje su trudnoću imale između 24. i 38. godine. Teorija o rasipnom somu ne objašnjava zašto odsustvo dece dovodi do lošijih rezultata, a istraživači sugerišu da neizmerene varijable, poput postojećih zdravstvenih stanja, mogu uticati na rađanje i zdravlje kasnije u životu.
