Lekovi poput Ozempica mogu imati još jednu skrivenu korist. Nova istraživanja pokazuju da mogu da preokrenu oštećenja hrskavice usled osteoartritisa. Takođe, razvijena je univerzalna vakcina koja štiti od raznih patogena.
Velika dugoročna studija pokazala je da ishrana sa niskim sadržajem ugljenih hidrata ili masti sama po sebi ne koristi zdravlju srca – ključna je kvaliteta hrane. „Fokusiranje samo na sastav hranljivih materija, a ne na kvalitet hrane, možda neće doneti zdravstvene koristi,“ zaključuje epidemiolog sa Harvarda, Žijuan Vu, koji je vodio istraživanje.
Lekovi poput Ozempica mogu imati još jednu skrivenu korist: nova studija sugeriše da mogu da preokrenu oštećenja hrskavice usled osteoartritisa. Istraživanje je pokazalo da semaglutid štiti zglobove kod miševa kroz mehanizam koji nije vezan za smanjenje pritiska gubitkom težine. Umesto toga, lek reprogramira metabolizam ćelija koje sintetizuju i održavaju zdravu hrskavicu, omogućavajući im da generišu više energije.
Nova istraživanja povezuju dijetu koja se sastoji samo od ovsenih pahuljica tokom 48 sati sa smanjenjem nivoa „lošeg“ holesterola za 10 procenata, što se održalo nisko šest nedelja nakon toga. „Kratkoročna dijeta zasnovana na ovsenim pahuljicama na redovnim intervalima mogla bi biti dobro podnošljiv način da se nivo holesterola održi unutar normalnog opsega i spreči dijabetes,“ kaže Marija-Kristin Simon, naučnica o hrani sa Univerziteta u Bonu.
Nova „univerzalna“ vakcina zaštitila je miševe od niza virusa, bakterijskih infekcija, pa čak i alergija – sve putem nazalnog spreja. „Zamislite da dobijate nazalni sprej u jesenjim mesecima koji vas štiti od svih respiratornih virusa, uključujući COVID-19, grip, respiratorni sincicijalni virus i prehladu, kao i bakterijsku upalu pluća i alergene ranog proleća. To bi transformisalo medicinsku praksu,“ kaže Bali Pulendran, mikrobiolog sa Stanforda.
Velika recenzija identifikovala je postojeće lekove koji bi mogli biti razvijeni u terapije za Alchajmerovu bolest – a Viagra je bila jedna od najprometnijih. „Borba protiv demencije zahteva sve pristupe istraživanju – od korišćenja onoga što već znamo, do otkrivanja novih lekova za lečenje i prevenciju stanja,“ kaže Ana Korbet, istraživačica demencije sa Univerziteta u Ekseteru u Velikoj Britaniji.
„Ponovno korišćenje lekova je vitalni deo tog procesa, pomažući nam da današnje lekove za jedno stanje pretvorimo u sutrašnje lečenje za drugo.“ ‘Superageri’ – ljudi koji ostaju kognitivno oštri u starosti – proizvode više novih neurona duže, pokazuje postmortem studija mozga. „Utvrđivanje zašto neki mozgovi stariju zdravije od drugih može pomoći istraživačima da razviju terapije za zdravo starenje, kognitivnu otpornost i prevenciju Alchajmerove bolesti i srodne demencije,“ kaže neuroznanstvenik Orli Lazarov sa Univerziteta u Ilinoisu u Čikagu.
