Druga ‘džinovska rupa’ se pojavljuje na Suncu

Druga ‘džinovska rupa’ se pojavljuje na Suncu

Džinovska ‘rupa’ pojavila se na površini Sunca i mogla bi do petka poslati solarni vetar brzinom od 1,8 miliona milja na sat prema Zemlji.

Prati otkriće koronalne rupe na Suncu 30 puta veće od Zemlje. Kako ova prva ‘rupa’ počinje da se udaljava od nas, nova ogromna koronalna rupa – oko 18 do 20 Zemlja u prečniku – je došla u vid.

Koronalne rupe oslobađaju solarne vetrove u svemir, koji mogu oštetiti satelite i otkriti zapanjujuće aurore ako stignu do Zemlje.

Naučnici nisu zabrinuti zbog ove rupe koja oštećuje infrastrukturu, iako kažu da može pomoći u pokretanju aurore u nekim delovima sveta. Evo zašto.

Koronalne rupe su prilično česte, ali se obično pojavljuju prema polovima Sunca, gde se njihovi vetrovi izbacuju u svemir.

Ali kako se Sunce sprema na vrhunac aktivnosti, koji se dešava svakih 11 godina, veća je verovatnoća da će se ove rupe pojaviti u blizini ekvatora Sunca, rekao je Metju Ovens, profesor svemirske fizike na Univerzitetu Reding.

„Ovo što je na ekvatoru znači da je prilično zagarantovano da ćemo videti brzi vetar na Zemlji nekoliko dana nakon što prođe pored centralnog meridijana“, rekao je on za Insajder.

Koronalne rupe mogu da eksplodiraju veoma brze solarne vetrove, sa brzinama većim od 800 kilometara u sekundi, rekao je Veršaren. To je oko 1,8 miliona mph.

„Oblik ove koronalne rupe nije posebno poseban. Međutim, njena lokacija je čini veoma zanimljivom“, rekao je za Insajder Danijel Veršaren, vanredni profesor fizike svemira i klime na Univerzitetskom koledžu u Londonu.

„Očekivao bih da će brzi vetar iz te koronalne rupe doći na Zemlju oko petka uveče do subote ujutru ove nedelje“, rekao je on.

Sunce je velika kugla plazme. Ta plazma se izbacuje iz unutrašnjosti Sunca do njegove površine, i dok to čini, stvara magnetna polja koja opadaju i nabubre, ruše se i spajaju.

Koronalna rupa se pojavljuje kada ta magnetna polja pucaju pravo u svemir, navodi NASA. To mnogo olakšava solarnim vetrovima – komadićima plazme sa Sunca – da pobegnu u svemir velikom brzinom.

Ta područja su generalno hladnija i manje gusta od okolne vrele plazme koja se uzbuđuje, što objašnjava zašto se pojavljuju kao tamnije mrlje na slikama Sunca.

Ako su te magnetne linije okrenute prema Zemlji, taj vetar će se srušiti u našu atmosferu.

„Ako je orijentisan u pravcu juga, veća je verovatnoća da ćemo imati događaj u svemiru, ali to još ne znamo“, rekao je Veršaren za Insajder.

Kako ovi vetrovi stupaju u interakciju sa našom naelektrisanom atmosferom, oni mogu učiniti aurore svetlijom. Ali nemojte očekivati da ćete ih videti dole na Floridi.

Kada je nebo prošle nedelje obasjalo sjajne aurore koje su primećene čak na jugu do Arizone, to nije bilo samo zbog koronalne rupe.

Desilo se da se nekoliko izbacivanja koronalne mase – ogromne erupcije plazme bačene u svemir – dogodilo otprilike u isto vreme kada je rupa bila okrenuta prema Zemlji, stvarajući ogromnu geomagnetnu oluju, zbog čega je efekat bio tako jak.

U slučaju ove koronalne rupe, malo je verovatno da će se ovo ponoviti, kažu stručnjaci. Ovo je sramota za ljubitelje aurore, ali je to verovatno dobra vest za planetarnu odbranu, jer jake geomagnetne oluje mogu da izazovu haos na satelitima, infrastrukturi i radio signalima.

„Sumnjam da će to dovesti do previše uzbuđenja, osim ako slučajno ne dobijemo CME usmeren na Zemlju otprilike u isto vreme“, rekao je Ovens.

Ipak, uvek je teško tačno predvideti svemirsko vreme.

„Zaista smo u zaostatku sa našim mogućnostima predviđanja i predviđanja za svemirsko vreme“, rekao je Veršaren.

„Zbog toga radimo veoma naporno da razumemo vremenske prilike u svemiru“, dodao je, „uz pomoć teorijske fizike, simulacije plazme na superkompjuterima i najsavremenijih zapažanja sa najnovijim svemirskim brodovima, kao što je zajednička misija ESA-NASA Solar Orbiter“.