Česta duga putovanja u svemir utiču na mozak astronauta

Česta duga putovanja u svemir utiču na mozak astronauta

Dok ulazimo u novu eru u svemirskim putovanjima, studija koja proučava kako ljudski mozak reaguje na putovanje van Zemljine gravitacije sugeriše da bi česti putnici trebalo da sačekaju tri godine nakon dužih misija kako bi omogućili da se fiziološke promene u njihovom mozgu resetuju.

Istraživači su proučavali skeniranje mozga 30 astronauta pre i posle svemirskog putovanja. Njihova otkrića, objavljena u Scientific Reports, otkrivaju da se moždane komore značajno šire kod onih koji su završili duže misije od najmanje šest meseci i da manje od tri godine možda neće pružiti dovoljno vremena da se komore potpuno oporave.

Ventrikule su šupljine u mozgu ispunjene cerebrospinalnom tečnošću, koja obezbeđuje zaštitu, ishranu i uklanjanje otpada iz mozga. Mehanizmi u ljudskom telu efikasno distribuiraju tečnost po celom telu, ali u odsustvu gravitacije, tečnost se pomera nagore, gurajući mozak više unutar lobanje i izazivajući širenje komora.

„Otkrili smo da što su ljudi više vremena provodili u svemiru, to su im komore postajale veće“, rekla je Rejčel Sajdler, profesorka primenjene fiziologije i kineziologije na Univerzitetu Florida i autorka studije. „Mnogi astronauti putuju u svemir više puta, a naša studija pokazuje da je potrebno oko tri godine između letova da se komore potpuno oporave.“

Seidler, član Instituta za neurološke bolesti Norman Fikel pri UF Health, rekao je na osnovu dosadašnjih studija da je proširenje komora najtrajnija promena u mozgu koja je rezultat letova u svemir.

„Još ne znamo sa sigurnošću kakve su dugoročne posledice ovoga na zdravlje i zdravlje putnika u svemiru“, rekla je ona, „tako da se dozvoli mozgu da se oporavi izgleda kao dobra ideja“.

Od 30 proučavanih astronauta, osam je putovalo na dvonedeljne misije, 18 je bilo na šestomesečne misije, a četiri su bila u svemiru otprilike godinu dana. Povećanje ventrikula se smanjilo nakon šest meseci, izvestili su autori studije.

„Najveći skok dolazi kada pređete sa dve nedelje na šest meseci u svemiru“, rekao je Zajdler. „Nema merljive promene u zapremini komora nakon samo dve nedelje.“

Sa povećanim interesovanjem za svemirski turizam poslednjih godina, ovo je dobra vest, jer izgleda da kraći svemirski izleti izazivaju male fiziološke promene u mozgu, rekla je ona.

Dok istraživači još ne mogu da proučavaju astronaute koji su bili u svemiru mnogo duže od godinu dana, Seidler je rekao da je takođe dobra vest da se širenje moždanih komora smanjuje nakon otprilike šest meseci.

„Bili smo srećni što smo videli da se promene ne povećavaju eksponencijalno, s obzirom na to da ćemo na kraju imati ljude u svemiru na duže periode“, rekla je ona.

Rezultati studije mogli bi da utiču na buduće odluke u vezi sa putovanjem posade i planiranjem misije, rekao je Seidler.