Evropa se suočava sa najbržim zagrevanjem na svetu, dvostruko bržim od globalnog proseka. Zimski dani sa temperaturama ispod nule postaju sve ređi, dok su rekordne temperature zabeležene u subarktičkim regionima. U julu prošle godine, toplotni talas je pogodio Norvešku, Švedsku i Finsku, sa temperaturama unutar Arktičkog kruga koje su prešle 30 stepeni.
Glečeri su se topili širom kontinenta, a Island je zabeležio značajan gubitak. Snežni pokrivač bio je 31 odsto ispod proseka, dok je Grenland izgubio 139 milijardi tona leda. Ovaj gubitak leda doprinosi porastu nivoa mora, što dodatno ugrožava priobalne zajednice.
Godina 2025. zabeležila je rekordne godišnje temperature površine mora, a 86 odsto evropskog regiona doživelo je jake morske toplotne talase. Protoci reka su bili ispod proseka tokom 11 meseci, sa 70 odsto reka koje su imale godišnji protok ispod proseka. Prošla godina bila je jedna od najsušnijih od 1992. godine, sa sušom koja je pogodila više od polovine kontinenta.
Vrući i suvi uslovi doveli su do rekordnih šumskih požara, sa više od milion hektara izgorelih površina. Emisije šumskih požara dostigle su najveće nivoe do sada, a najviše su zabeležene u Španiji, Kipru, Velikoj Britaniji, Holandiji i Nemačkoj.
Obnovljivi izvori energije su obezbedili skoro polovinu električne energije u Evropi 2025. godine, sa solarnom energijom koja je dostigla rekordni udeo od 12,5 odsto. Klimatske promene su identifikovane kao glavni uzrok degradacije biodiverziteta, što je ključno za održivu budućnost.
