Predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen upozorila je u sredu da zemlje Evropske unije moraju da usmere svoju energetsku pomoć pretežno na ugrožena domaćinstva i industrije. U suprotnom, postoji rizik od rasipanja milijardi evra usled rata u Iranu koji utiče na cene nafte i gasa.
Rat između SAD-a i Izraela, zajedno sa iranskim odgovorom, kao što je blokada Hormuškog moreuza, košta EU skoro 500 miliona evra dnevno, što dovodi do rasta cena goriva i straha od nestašice avio goriva u narednim nedeljama.
Von der Leyen je istakla da najveći trgovinski blok na svetu mora da uči iz lekcija krize sa gorivom iz 2022. godine, kada je Rusija koristila svoju energetsku moć protiv evropskih zemalja kako bi oslabila njihovu podršku Ukrajini. „Ne smemo ponoviti istu grešku, već da fokusiramo našu podršku tamo gde je najpotrebnija“, rekla je ona.
Kako je Evropa prekinula svoju energetsku zavisnost od Rusije, sada mora da okonča i zavisnost od snabdevanja iz spoljnog sveta. Von der Leyen je naglasila potrebu za boljim korišćenjem obnovljivih izvora poput vetra i sunca, kao i nuklearne energije.
„Naša prekomerna zavisnost od uvezenih fosilnih goriva čini nas ranjivima“, dodala je ona. Od početka rata 2022. godine, uvoz ruskog gasa u 27 zemalja opao je sa 45% na 12% prošle godine.
Von der Leyen je upozorila da bi uticaj rata u Iranu mogao da se oseća mesecima ili čak godinama. Put ka energetskoj nezavisnosti leži u „domaćim, pristupačnim, čistim izvorima energije, od obnovljivih do nuklearnih“.
Pozvala je zemlje EU da koriste više električne energije proizvedene iz obnovljivih i nuklearnih izvora za napajanje transporta i aviona, grejanje domova i smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva u industriji. Električna energija čini manje od četvrtine ukupne potrošnje energije u bloku.
Komesar za energiju EU Dan Jørgensen upozorio je prošle nedelje da rat u Iranu nije izazvao samo „kratkoročno, malo povećanje cena“. „Ovo je kriza koja je verovatno ozbiljna kao krize iz 1973. i 2022. godine zajedno“, rekao je on.
