Ukupno 330 milijardi dinara veći je dug stanovništva po osnovu uzetih kredita nego pre godinu dana, prema podacima Kreditnog biroa pri Udruženju banaka Srbije. Najveći deo duga čine gotovinski krediti, koji na kraju februara iznose 965,3 milijarde dinara, dok stambeni krediti dostižu 840,1 milijardu dinara. Poljoprivredni krediti iznose 96 milijardi dinara, potrošački 24,4 milijarde, a ostali krediti 47 milijardi dinara.
Gotovinski krediti beleže najveći rast od 22,2 odsto u poslednjih godinu dana, što je povećanje od 175 milijardi dinara. Stambeni krediti su porasli za 19,6 odsto, odnosno 137,5 milijardi dinara. Prosečan dug po stambenom kreditu u Srbiji na kraju februara iznosio je 4,9 miliona dinara, što je otprilike 41.800 evra.
Finansijski savetnik Vladimir Vasić ističe da rast kredita može biti dobar pokazatelj, ali se postavlja pitanje kako se taj novac koristi. Ako se krediti koriste za „krpanje rupa“, to može biti problematično. Vasić naglašava da je važno znati svrhu uzimanja gotovinskih kredita, jer se ne zna za šta se konkretno koriste.
Ukoliko se gotovinski kredit iskoristi za kupovinu energetski efikasnih uređaja, to može biti korisno. Na primer, ako se uzme kredit za kupovinu štedljive bele tehnike, a ušteda na struji pokriva kamatu, to može biti dobar potez. Slična logika važi i za kredite koji se koriste za izolaciju kuće ili kupovinu automobila.
Vasić upozorava da korišćenje kredita za luksuzne stvari, poput letovanja ili skupih telefona, može biti rizično. Ako ti troškovi ne donose dodatni prihod, onda je to loša investicija. Podaci Kreditnog biroa pokazuju da godišnji rast kredita stanovništvu nije imao stopu od 20 odsto još od 2019. godine.
Uprkos porastu zaduženosti, procenat docnje u otplati kredita je manji nego pre godinu dana, kada je iznosio 2,1 odsto. Vasić smatra da je to dobar znak, jer pokazuje da građani redovno servisiraju svoje obaveze. Prema podacima Udruženja banaka Srbije, gotovinski krediti čine 48,9 odsto ukupnog duga građana.
