Povećanje broja moždanih udara tokom ledenih dana, poput ovih u januaru 2026. godine, direktna je posledica fizioloških reakcija organizma na ekstremnu hladnoću. Prema medicinskim istraživanjima, za svaki pad temperature od jedan stepen Celzijusa, rizik od moždanog udara raste za 1–2%.
Glavni razlozi za ovaj porast su:
- Sužavanje krvnih sudova (vazokonstrikcija): Pri izlaganju hladnoći, krvni sudovi se prirodno skupljaju kako bi telo očuvalo toplotu. Ovo sužavanje automatski dovodi do skoka krvnog pritiska, što je najznačajniji faktor rizika za nastanak šloga.
- Povećana gustina krvi (viskoznost): Hladnoća utiče na krvne ćelije tako da one postaju „lepljivije“ (povećava se agregacija trombocita). Gusta krv sporije teče i lakše formira ugruške (trombe), koji mogu začepiti arterije u mozgu i izazvati ishemijski moždani udar.
- Dehidratacija: Zimi ljudi prirodno osećaju manju žeđ i piju manje vode, što dodatno doprinosi zgušnjavanju krvi i riziku od stvaranja ugrušaka.
- Upale i infekcije: Sezonski virusi (poput gripa) koji su prisutni u januaru 2026. godine mogu izazvati zapaljenske procese u organizmu. Upala može dovesti do pucanja postojećih plakova u krvnim sudovima, što izaziva blokadu protoka krvi ka mozgu.
- Promene u načinu života: Tokom zime se konzumira kaloričnija i slanija hrana, smanjena je fizička aktivnost, a izloženost sunčevoj svetlosti (vitaminu D) je minimalna, što dodatno opterećuje kardiovaskularni sistem.
Savet kardiologa: Izbegavajte nagli prelazak iz veoma tople prostorije na hladan vazduh bez postepenog prilagođavanja, jer takav šok izaziva nagli skok pritiska. Ukoliko primetite simptome poput opuštenosti lica, slabosti u jednoj strani tela ili otežanog govora, odmah kontaktirajte hitnu pomoć.
